Video
Od 6. avgusta 1945. godine, kada su SAD bacile atomsku bombu na japanski grad, čime su ubrzale okončanje Drugog svjetskog rata, do kraja te godine u eksploziji i od povreda i bolesti uzrokovanih radijacijom stradalo je oko 140.000 ljudi.
Posljednji preživjeli nastavljaju da oživljavaju sjećanje na napad na Hirošimu i tri dana kasnije na Nagasaki, i to prenose na naredne generacije.
Od tog napada, nijedan američki predsjednik nije posetio Hirošimu do 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama položio vijenac u memorijalnom parku u tom japanskom gradu.
Bombarder B-29 “Enola Gej” je 6. avgusta 1945. u 8.15 po lokalnom vremenu sa visine od 9.600 metara bacio bombu nazvanu “Mali dječak”, koja je poslije 43 sekunde eksplodirala na 600 metara iznad zemlje. Procjenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla između 3.000 do 4.000 stepeni Celzijusa.
Bomba, teška oko četiri tone, ubila je sve koji su bili u krugu od 500 metara i uništila 90 odsto grada. Oko 45 minuta posle eksplozije počela je da pada “crna kiša” radioaktivnih čestica.
Tri dana poslije bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu “Debeli čovjek” na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, poslije čega je Japan kapitulirao 15. avgusta.
Rat je zvanično završen dvije nedjelje kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada, u Hirošimi je živjelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima oko 1,2 miliona stanovnika.
Prema nekim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki stradalo je više od 220.000 ljudi.
Svake godine u Hirošimu se uputi 10 miliona origamija ždralova, ptica koje u Japanu predstavljaju simbol dugovječnosti i besmrtnosti.
Očekuje se da će kao i svake godine gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui pročitati Deklaraciju mira.
Kako su prenijeli svjetski mediji, ovogodišnja deklaracija čvrsto je utemeljena u aktuelnim međunarodnim zbivanjima. U poruci će biti osuđena rastuća ideja da nuklearno oružje sprečava sukobe sa naznakom da se takva doktrinu mora odmah napustiti.
Gradonačelnik će ukazati na tekuće ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini sa naglaskom da takve krize podstiču međunarodno nepovjerenje i guraju svjetske sile da opravdaju upotrebu ili prijetnju nuklearnim oružjem. Deklaracija će prenijeti i direktnu poruku posljednjih preživjelih.
Preporučeno
“Ne prenosite mržnju, prenosite nadu”, navodi se u poruci posljednjih preživjelih koji pozivaju mlađe generacije da ovjekoveče sjećanje na 1945. godinu uprkos zaboravu.
