Sastanak ministara odbrane Evropske unije u okrugu Viklou u Irskoj, oko 40 kilometara od glavnog grada Dablina, bio je u znatnoj mjeri obilježen njemačkom objavom da Rusija snosi odgovornost za pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu.
Iako su ministri odbrane drugih država članica EU uoči njemačkog saopštenja bili uzdržani, postalo je jasno da pokušaj napada smatraju problemom koji se tiče cijele Evrope.
Ruski dronovi u vazdušnom prostoru EU
Državni sekretar Sebastijan Hartman, koji je na sastanku predstavljao njemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa, naglasio je da je u evropskom interesu da se jasno stavi do znanja da se ova „hibridna ratna konfrontacija“ i njen uticaj na društvo ozbiljno shvataju.
Na početku sastanka razgovaralo se i o sličnim incidentima u drugim državama članicama EU. Estonski ministar odbrane Hano Pevkur rekao je da je bilo više takvih slučajeva širom Evropske unije, a ne samo u Lajpcigu.
U prošlosti su, na primjer, ruski dronovi ulazili u vazdušni prostor Rumunije i Poljske, gdje su potom obarani. Rusija odbacuje optužbe za sabotažu.
Posebno u baltičkim državama više puta su zabilježeni i upadi ukrajinskih dronova. Pritom postoje sumnje da Rusija tehničkim sredstvima preusmjerava njihove putanje.
Kalas: „Rusi sve više provociraju“
Za visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku Kaju Kalas mnogo toga ukazuje na umiješanost Rusije u slučaj drona natovarenog eksplozivom. Ipak, konačnu procjenu prepušta njemačkim vlastima.
Ona, međutim, ukazuje na širi trend:
– Kao što vidimo i u drugim zemljama, Rusi sve više provociraju.
Slično ocjenjuje i estonski ministar odbrane Hano Pevkur, koji smatra da Rusija testira granice, prije svega granice obaveza uzajamne odbrane u okviru NATO-a.
Kalas upozorava da postoje određene kritične bezbjednosne slabosti koje moraju biti otklonjene kako bi Rusija mogla efikasnije da se odvrati od sličnih aktivnosti.
Zbog toga je najavila osnivanje ekspertske grupe, koja bi trebalo da počne sa radom već naredne sedmice. U njoj bi trebalo da učestvuju i predstavnici Ukrajine i Velike Britanije. Cilj je, kako je rekla, da se u uslovima rastuće prijetnje djeluje efikasnije.
Nove sankcije protiv Moskve
Njemački državni sekretar Hartman zalaže se za dodatne mjere protiv takozvane ruske „flote iz sjenke“. Riječ je o brodovima koji pod stranim zastavama prevoze rusku sirovu naftu ili njene derivate.
Prema podacima EU, do 23. jula 2026. godine na listi sankcionisanih našlo se više od 670 takvih plovila.
Još jedan instrument pritiska predstavlja 22. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije. Prema riječima Kaje Kalas, to bi trebalo da bude do sada najobimniji paket sankcija protiv Moskve.
U Briselu se govori o oko 1.600 novih sankcionisanih pojedinaca i kompanija, posebno iz sektora vojne industrije.
Solidarnost sa Njemačkom i Ukrajinom
Nakon njemačkog saopštenja, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izrazila je solidarnost sa Njemačkom. Poručila je da se Evropa neće povinovati onima koji ugrožavaju slobodu i bezbjednost.
Slične poruke podrške i solidarnosti stigle su i iz drugih evropskih prijestonica, uključujući Varšavu, Rim i Budimpeštu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute takođe je istakao solidarnost sa Njemačkom. Prema njegovim riječima, svi pokušaji Rusije da zastraši Alijansu, naruši njeno jedinstvo ili oslabi spremnost za podršku Ukrajini unaprijed su osuđeni na neuspjeh.
Na sastanak ministara odbrane putem video-veze bio je uključen i novi ukrajinski ministar odbrane Jevgenij Hmara. Pošto je sastanak imao neformalni karakter, nijesu donijete dalekosežne odluke.
Milijarde za Ukrajinu stižu ranije, ali ne i PVO
Ipak, prema riječima irske ministarke spoljnih poslova i odbrane Helen Mekinti, ministri su načelno pokazali spremnost da sredstva iz kredita EU vrijednog 90 milijardi eura budu isplaćena ranije nego što je planirano.
Preporučeno
Kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane, posebno o raketnim sistemima „Patriot“, ukrajinski ministar odbrane nije dobio konkretna obećanja. Nijedna članica EU nije se obavezala da će isporučiti te sisteme, uprkos insistiranju Evropske unije i Ukrajine.















