Vašington je u svojoj zvaničnoj Nacionalnoj strategiji za sigurnost, objavljenoj u petak, izložio svoj pristup jednom od najosjetljivijih diplomatskih pitanja u svijetu.

Dokument je objavljen u trenutku kada je Peking prošle sedmice rasporedio veliki broj ratnih i obalnih brodova u vodama Istočne Azije, što je njegova najveća demonstracija pomorske moći do sada.

„Tajvan je prva crvena linija koju se ne smije prekoračiti u odnosima Kina-SAD i Kina ne toleriše spoljašnje miješanje“, rekao je Guo Jiakun, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova, novinarima u Pekingu kada su ga pitali o dokumentu.

„SAD bi trebalo… da pristupe pitanju Tajvana sa najvećom pažnjom i da prestanu da podržavaju separatističke snage ‘nezavisnog Tajvana’ koje nastoje da silom steknu nezavisnost ili da se suprotstave ponovnom ujedinjenju silom“, dodao je on.

Guo je rekao da je Kina spremna da sarađuje sa Vašingtonom na promovisanju stabilnih odnosa, uz zaštitu svog suvereniteta, sigurnosti i interesa u razvoju.

Povezani članci

Svijet

Ko može duže izdržati carine – Kina ili Amerika

Ekonomija

Na snazi Trampove carine Kini od 104% – koji od dva diva će prvi posustati

Tehnologija

Kako je Kina postala lider u tehnološkom svijetu

Kina, koja Tajvan, kojim upravlja demokratska vlast, smatra svojom teritorijom, nikada nije odustala od upotrebe sile kako bi preuzela kontrolu nad ostrvom. Vlada Tajvana odbacuje Pekingove tvrdnje o suverenitetu.

Novi dokument SAD je toplo dočekan u Tajvanu, čiji je predsjednik Lai Čing-te u subotu napisao na mreži X: „Veoma cijenimo što Nacionalna strategija za sigurnost SAD stavlja u prvi plan odvraćanje od sukoba oko Tajvana“.

Ministar odbrane Tajvana Velington Koo rekao je novinarima istog dana da Sjedinjene Države i dalje smatraju održavanje mira i stabilnosti u regionu svojim najvažnijim osnovnim interesom.

„Sjedinjene Države snažno promovišu da zemlje u Indo-Pacifiku rade zajedno kako bi uspostavile efikasnu formu kolektivnog odvraćanja“, rekao je on.

„Mi u Tajvanu takođe moramo ojačati svoje sposobnosti samoodbrane“.

Lai je naveo da Tajvan planira da do 2030. godine izdvoji 5% svog BDP-a za odbranu, a prošlog mjeseca je predstavio dodatnih 40 milijardi dolara za odbranu koji će se koristiti od 2026. do 2033. godine.