Video
Novi predsjednik Čilea i predstavnik nove generacije ljevičara u Latinskoj Americi, Gabrijel Borić stupa na dužnost u martu kao jedan od najmlađih predsjednika na svijetu s ambicioznom agendom ali i ogromnim izazovima koji uključuju podijeljen kongres, pisanje novog ustava, usporavanje ekonomije i dugotrajne prijetnje socijalnih nemira, pišu svjetski mediji.
Gabrijel Borić, bivši lider studentskih protesta, pobijedio je u posljednjoj rundi predsjedničkih izbora u Čileu, pošto je ova latinoamerička zemlja napravila odlučan pomak ulijevo, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) dodajući da se hiljade Čileanaca okupilo u nedjelju uveče duž glavne avenije u Santjagu da proslavi njegovu pobjedu.
Borić je u drugom krugu izbora, održanim 19. decembra, dobio 56 odsto glasova, znatno ispred svog ultrakonzervativnog rivala Hozea Antonija Kasta (Jose Antonio) s 44 odsto te je postao prvi predsjednik koji je poslije poraza u prvom krugu osigurao pobjedu u drugom krugu. Izlaznost je bila oko 56 odsto registrovanih birača, skoro 10 procentnih poena više nego u prvom krugu prošlog mjeseca.
Novoizabrani predsjednik, koji će stupiti na dužnost 11. marta, rekao je da će se zalagati za jedinstvo nakon ogorčene borbe između ekstrema unutar političkog spektra te da planira da poveća poreze bogatima, ukine privatne penzione fondove i suprotstavi se rudnicima koji “uništavaju” životnu sredinu. To, prema pisanju londonskog lista, uključuje sporni projekat rudnika Dominga od 2,5 milijardi dolara koji je odobren ove godine. Obećao je i brojne reforme namijenjene osnaživanju žena, starosjedilačkih grupa i manjina.
Kongres će se, međutim, vjerovatno pokazati kao velika prepreka njegovim reformama. Nakon novembarskih izbora, u donjem domu postoji 21 različita stranka i mnogi parlamentarci “ne slušaju ničija uputstva”, rekao je Eugenio Tironi, čileanski sociolog, za Fajnenšel tajms.
Tironi je naglasio kako se ovim izborima “Čile definitivno promijenio”, jer su snage koje su tri decenije vladale zemljom “pomjerene na sporedna mjesta”, te da je došlo do “radikalnog podmlađivanja političke klase”.
Jedan od najmlađih predsjednika na svijetu
Kada stupni na dužnost, 35-godišnji Borić će postati jedan od najmlađih šefova država na svijetu i, uz 40-godišnjeg Naiba Bukelea iz Salvadora, postaje drugi predsjednik iz milenijalske generacije koji je izabran na tu funkciju u Latinskoj Americi, napisao je Tajms (The Times).
Iako je Čile imao vladu lijevog centra 2018., izbor Borića se doživljava kao velika promjena u politici zemlje, ukazuje list naglasivši da je Borić obećao je da će “sahraniti” neoliberalnu protržišnu politiku koja je uspostavljena pod diktaturom Augusta Pinočea (Pinochet) 1970-ih.
Ta politika je, ukazuje Tajms, pomogla Čileu da postane jedna od najuspješnijih ekonomija u Latinskoj Americi, ali je posljednjih godina također razvila jednu od najvećih podjela u prihodima, s jedan odsto najbogatijih koji posjeduju oko četvrtine bogatstva zemlje.
Borićeva pobjeda dobila je pohvale ljevičarskih lidera širom Latinske Amerike. Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas) opisao je to kao “pobjedu protiv fašizma”, dok je kubanski predsjednik Migel Diaz-Kanel (Miquel Diaz- Canel) putem Tvitera (Twitter) poslao svoje “srdačne čestitke”.
Međutim, ističe Tajms, u svojoj kampanji Borić je naglasio da ima malo simpatija prema autoritarnim liderima u regionu. U julu je izrazio svoju “solidarnost” sa antivladinim demonstrantima na Kubi a također je kritikovao vladu Venecuele zbog onoga što je opisao kao “teška kršenja ljudskih prava”.
Nova generacija ljevičara
Pobjeda Gabrijela Borića na predsjedničkim izborima u Čileu osigurana je snažnom podrškom mladih, urbanih birača koji traže veću javnu potrošnju u državi koja je dugo bila uporište centrističke, tržišne politike u Latinskoj Americi, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Njegov uspon u predsjedničku palatu La Moneda dolazi deceniju nakon što je stekao nacionalni značaj kao čupavi vođa protesta koji su paralizovali Santjago 2011., kada su hiljade studenata zahtijevali univerzitete bez školarine.
Borić je s 27 godina izabran u Kongres, predvodeći mlađu generaciju ljevičarskih političara i društvenih aktivista koji su oštro kritikovali svoje prethodnike lijevog centra da su se prodali primjenom neoliberalne politike koja je čileansku srednju klasu opterećivala dugovima i lošim penzijama.
Borić, inače potomak hrvatskih imigranata, već dugo izaziva kontroverze, napisao je list dodajući kako je prvog poslaničkog dana izazvao uzbunu kada se pojavio bez kravate i sakoa, nazivajući politički stil „oruđem elite“ koje odvaja poslanike od naroda.
Analitičari kažu da on predstavlja novu generaciju ljevičara u Latinskoj Americi koji obećavaju borbu protiv klimatskih promjena uz proširenje prava na starosjedilačke narode i gej i transrodne osobe. Borić, koji je javno rekao da ima opsesivno kompulzivni poremećaj, takođe je pozvao na veću podršku osobama s problemima mentalnog zdravlja.
“Stvorićemo pravednije društvo za sve”, rekao je Borić nakon objave izbornih rezultata.
Reforme ustava
Čileanci su izborom Gabrijela Borića za predsjednika, povjerili mladom ljevičarskom poslaniku važnu ulogu u pomaganju oblikovanja novog pravnog okvira nacije koju su proteklih godina potresali protesti zbog nejednakosti, troškova života i čileanske slobodne tržišne ekonomije, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Borić će preuzeti dužnost u završnoj fazi višegodišnje inicijative za izradu novog Ustava, napora koji će vjerovatno donijeti duboke pravne i političke promjene po pitanjima koja uključuju ulogu države u ekonomiji, rodnu ravnopravnost i prava istorijski marginalizovanih grupa.
Budući predsjednik će, kako ističe njujorški list, duboko uobličiti napore da se zamijeni čileanski ustav, nametnut 1980. kada je zemlja bila pod vojnom vlašću.
Čileanci su prošle godine velikom većinom glasali za nacrt novog ustava. Borić, lider ljevičarske koalicije Frente Amplio, bio je uporni pristalica nastojanja da se ustav ažurira, dok je njegov predsjednički protukandidat Hoze Antonio Kast energično vodio kampanju protiv uspostavljanja ustavotvorne skupštine, čije su članove Čileanci izabrali u maju.
To tijelo, dodaje Njujork tajms, radi na izradi nove povelje koju će birači odobriti ili odbiti direktnim glasanjem sljedećeg septembra. Članovi ustavotvorne skupštine vidjeli su uspon Kasta kao egzistencijalnu prijetnju njihovom radu, plašeći se da bi kao predsjednik mogao da ubijedi birače da odbace revidirani ustav.
Predsjednički kandidati su se, prema pisanju njujorškog lista, žestoko sukobljavali tokom posljednjih dana utrke, te je Borić svog rivala nazvao fašistom i napao je nekoliko njegovih planova, dok je Kast biračima rekao da bi Borićevo predsjedništvo uništilo temelje čileanske ekonomije i da će vjerovatno staviti naciju na put ka tome da postane propala država poput Venecuele.
Ekonomska obnova
Osim podijeljenog kongresa, pisanja novog ustava i dugotrajne prijetnje socijalnih nemira, jedan od ogromnih izazova s kojima će se novi predsjednik Čilea suočiti uključuje naglo usporavanje ekonomije, napisao je Blumberg (Bloomberg) naglasivši da pobjeda Borića otvara put ne samo za smjenu generacija, već i za najveće ekonomske promjene u proteklih decenija.
Borić želi da demontira neke stubove čileanske privrede, kao što su privatni penzioni fondovi, koji čine temelj lokalnih tržišta kapitala. On podržava veće poreze i na bogatu i ključnu rudarsku industriju zemlje – bakar, čiji je Čile najveći svjetski proizvođač – istovremeno obećavajući da će državni dug držati pod kontrolom.
Kreatori politike takođe brzo podižu kamatne stope kako bi ukrotili rastuću inflaciju i, dok Čile još uvijek ima relativno zdrave fiskalne račune, odnos duga prema BDP-u se brzo povećao usred pandemijske potrošnje. Čileansku valutu opterećuje i činjenica da su proteklih godina tamošnje kompanije i pojedinci prebacivali novac iz zemlje u inostranstvo.
Preporučeno
U regionalnom smislu, ističe Blumberg, izbori u Čileu prate trijumf Pedra Kastilja u Peruu ranije ove godine i daju zamah ljevičarskim kandidatima u Kolumbiji i Brazilu, koji će sljedeće godine održati predsjedničke izbore. Slično Čileu, obje te zemlje se suočavaju sa sve polarizovanijom politikom i izbor Borića bi mogao da inspiriše druge kandidate u regionu.
