Video
Primjera radi, smrtni ishod bio je vjerojatniji kod onih koji su imali neki zdravstveni problem i to 8,8 posto dok je to kod onih bez tih problema bio 1,3 posto. Sa porastom broja komorbiditeta, rizik je bio veći. Za one koji su imali dva rizika vjerojatnost lošeg ishoda bila je 160 posto veća, a 80 posto za one s jednim rizikom. Za pacijente s KOPB-om taj je rizik za loš ishod bio 160 posto veći.
Najgore prolaze onkološki pacijenti kojima rak povećava rizik za 250 posto. Potvrđuju to i italijanska istraživanja koja su pokazala da su žrtve koronavirusa u većini imale neki zdravstvene deficite, a čak polovina imala je tri i više bolesti prije nego je zaražena koronavirusom. Odnosno njih 99 posto. Istraživanje 355 smrtnih slučajeva u Italiji pokazalo je da su samo tri žrtve ili 0,8 posto bile ranije potpuno zdrave.
Dovoljan je samo jedan zdravstveni rizik, na primjer visoki krvni pritisak, pa da zaraza koronavirusom završi kobno čak i za mlađeg pacijenta odnosno da se ta opasnost udvostruči. Naime, lijekari od početka pandemije Covida-19 upozoravaju da svi hronični pacijenti imaju značajno veći rizik za komplikacije bolesti te da se oni zato dodatno moraju čuvati od zaraze koronavirusom.
Stručnjaci stalno naglašavaju da je Covid-19 posebno opasan za one čije je zdravlje krhko odnosno na tzv. vulnerabilne skupine. Pokazao je to i tok bolesti hrvatskih pacijenata – odnosno umrlih od koronavirusa. Najnoviji prodor virusa u domove za starije i nemoćne bio je na žalost koban za živote dijela zaraženih starijih pacijent čije je zdravlje bilo već narušeno.
Najnovija studija koju je vodila Wei-Jie Guan sa medicinskog fakulteta u Guangzhouu pokazala je da samo jedan zdravstveni rizik povećava smrtni ishod u slučaju zaraze koronavirusom za čak 80 posto te da kad se udruže koronavirus i neka hronična bolest šansa da se završi na intenzivnoj njezi ili umre za te je pacijente 20 posto dok je to za inače zdrave tek 5 posto.
Najrizičniji su pacijenti koji imaju rak i čiji je rizik 250 posto veći ili oni s hroničnom opstruktivnom bolesti pluća (KOPB) od kojih je četvrtina pacijenta s Covidom-19 umrla, a polovina tih pacijenata morala se liječiti na jedinicama intenzivne njege. Za uporedbu, stopa je bila pet puta manja za one sa visokim krvnim pritiskom ili dijabetesom te kardiovaskularnim bolestima.
U studiji je inače analizirano 1590 pacijenata hospitalizovanih u decembru lani i aprilu ove godine u kineskim bolnicama. Njihova prosječna dob bila je 49 godina, a bili su zbrinuti u 575 bolnica u 31 kineskoj provinciji što znači da nije uključivala one s blagim simptomima koji su se liječili kod kuće.
Od bolničkih pacijenata 16 posto imalo je teški oblik bolesti, a 8,2 posto prošli su intenzivnu, respirator ili su umrli. Pedeset je pacijenata umrlo, što je stopa smrtnosti 3,1 posto za hospitalizovane pacijente. Polovina umrlih imala je tri ili više zdravstvenih problema prije ove dijagnoze, 25,6 posto dvije patologije, a 25 posto samo jednu.
Preporučeno
Pokazalo se da su najčešći problemi bili visoki krvni pritisak, srčane bolesti i dijabetes. Oko 76 posto umrlih imalo je visoki krvni pritisak, 35 posto dijabetes, 33 ishemičnu bolest srca te četvrtina fibrilaciju atrija. Za sada se ne zna zašto su ljudi s visokim krvnim pritiskom toliko osjetljivi na koronavirus, piše Jutarnji.
