Da cijela priča nije bez osnova pokazuju tvrdnje dvojice ljekara – Jonasa Nilsena i Džona Nikolsa.
Prema riječima dr Nilsena koronavirus će teže zaraziti ljude tokom ljeta.
“Toplo vrijeme nije pogodno za koronavirus. Prehlade su češće zimi jer hladne temperature hlade membranu na nosu što olakšava ulazak virusa u tijelo.“
Koronavirus je osjetljiv na toplotu. Virus je umjereno stabilan na 4 stepena i može se čuvati nekoliko godina na -60 stepeni. Međutim, kako temperatura raste, otpornost virusa opada, ali mora da dostigne određenu temperaturu tokom određenog vremena da bi virus bio neaktivan.
Nedavne izjave profesora Nikolsa sa Odeljenja za patologiju Univerziteta u Hong Kongu ukazuju da vjeruje da će vremenski uslovi biti ključni faktor u rušenju koronavirusa.
Profesor Nikols se osvrnuo na epidemiju SARS-a 2002/03 i rekao da su uslovi okoline – poput temperature, vlažnosti i sunčeve svjetlosti – ključni faktor u sposobnosti virusa da preživi i inficira ljude.
On kaže da koronavirus ne može da izdrži da se razmnožava tokom ljeta naglašavajući da će gotovo polovina virusa biti mrtva, a ostatak će vremenom umrijeti kako postanu slabiji i slabiji prema suncu “Sunčeva svjetlost će smanjiti za 50 odsto sposobnost virusa da raste, tako da će njegov život biti dva i po minuta. Sunčeva svjetlost je zaista dobra za ubijanje virusa “, rekao je on i dodao:
“Što se tiče temperature, virus može ostati netaknut na 4 stepena ili na 10 stepeni tokom dužeg vremenskog perioda. Ali na 30 stepeni on se bukvalno deaktivira. Takođe visoka vlažnost vazduha ne pogoduje virusu”
Na pitanje kada možemo da očekujemo kraj koronavirusa Nikols je rekao: “Mislim da će sagorjeti za otprilike šest mjeseci.”
“Okolina je presudni faktor. E baš ta okolina tokom maja biti nepovoljna za širenje virusa”, rezimirao je on.
Preporučeno
Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je juče da koronavirus nije globalno van kontrole niti je prouzrokovao smrtne slučajeve velikih razmjera i da je “prerano” govoriti o pandemiji.















