Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

Standard

08/07/2024

14:14

Ekstremne vrućine značajno utiču na djelove svijeta. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u The Lancet Neurology naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju da opadaju na 26 °C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i smanjiti nivo kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Dr. Kimon Bekelis, voditelj neurointervencijskih službi u Catholic Healthu, napominje da, iako su tačni razlozi kognitivnog pada na ekstremnoj vrućini nejasni, trenutne studije istražuju vezu između neurotransmitera i izloženosti toploti.

Toplotni talasi mogu biti opasni, čak i ako ste mladi
Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabala, a toplota može uticati na električnu provodljivost, objasnio je Bekelis.

Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih talasa jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Određeni lijekovi, poput antipsihotika i invaliditeta poput povreda leđne moždine mogu oslabiti sposobnost tijela da reguliše toplotu, zbog čega čine pojedince ranjivijima tokom ekstremnih vrućina.

Kako se zaštititi od ekstremne vrućine?
Tokom toplotnih talasa ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornija-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Izvor: dnevnik.hr
Izvor (naslovna fotografija): Shutterstock

Ostavite komentar

Komentari (0)