Video
Ova stranka je pojedinačno dobila najviše glasova u prvom krugu parlamentarnih izbora 30. juna, ali to nije dovoljno za formiranje vlade.
„Ne možemo da prihvatimo da uđemo u vladu u kojoj nećemo moći da djelujemo, i to bi bila izdaja ljudi koji su glasali za nas“ izjavila je danas Le Pen, u intervjuu za Frans Enter (France Inter).
U namjeri da spriječe ultradesničare da formiraju vladu, neki kandidati ljevice i centra koji nisu dobili većinu u prvom krugu, ali su prošli u drugi sklonili su se u stranu, a rok za povlačenje iz izborne trke je do danas u šest popodne. Ako se povuku, koalicije koje su suprotsavljene ultradesničarima mogle bi da pridobiju njihove birače i tako spriječe Nacionalni savez da formira vladu.
„Danas imamo jedan cilj, a to je da sprečimo da Nacionalni savez formira vladu“, izjavio je Fransoa Rufin (François Ruffin) iz ljevičarske stranke France Unboved (France Unbowed), koja je dio nove koalicije predvodjene Nacionalnim frontom (National Front), a u kojoj su i zeleni, socijalisti i komunisti.
Predsjednik Makron je raspustio parlament i raspisao izbore devetog juna, nakon pobjede Nacionalnog saveza na izborima za evropski parlament. Izrazito nepopularni predsjednik nadao se da ultradesničari neće ponoviti taj uspjeh, u trenutku kada Francuzi odlučuju o svojoj državi.
Međutim, Makronov plan nije uspio. Sada ga čak i iz njegovog tabora optužuju da je on kriv za porast popularnosti Nacionalnog saveza, jer je raspisao izbore u trenutku kada je jako mnogo ljudi nezadovoljno porastom inflacije, životnim standardom i Makronovom politikom prema imigrantima.
Ultradesničari osvojili su glasove kampanjom oko inflacije i tvrdnjama da su francuske porodice skrajnute globalizacijom. Stranka Marin Le Pen obećala je da će podići kupovnu moć, smanjiti broj migranata i zauzeti oštriji stav prema EU.
Protivnici Nacionalnog saveza boje se za građanske slobode, ako ova stranka koja je poznata po rasizmu, ksenofobiji i neprijateljskom stavu prema francuskim muslimanima formira vladu. Takođe Nacionalni savez planira da poveća policijska ovlašćenja, i uskrati francuskim gradjanima koji imaju dvojna državljanstva mogućnost da rade u nekim državnim strukturama.
Makron je upozorio da bi ultradesničarka koalicija mogla da uvede zemlju u gradjanski rat.
Marin Le Pen tvrdi da Makron priprema ‘administrativni državni udar’
Šefica poslaničke grupe francuskog ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Marin Le Pen i kabinet predjsednika Frncuske Emanuela Makrona su danas razmijenili kritike pokrenute tvrdnjama desničara da se Makron sprema za „administrativni državni udar“.
Le Pen je jutros upozorila da Makrona navodno planira talas imenovanja, posebno na čelo Policije i Žandarmerije prije moguće „kohabitacije“ s vladom njene ekstremne desnice, ako bude pobijedila i u drugom krugu na parlamentarnih izbora 7. jula, kao u nedelju u prvom.
Očekuje se da će danas Vlada odlučiti o nizu nominacija za razne funkcije koje bi mogle da uključe prefekte policije i neke ambasadore – kaže više izvora. Ali za sada se ne zna koliko će biti tih odluka.
Popodne je kabinet Makrona pozvao Le Pen da pokaže „mjeru“ i „hladnokrvnost“.
„Od prije 66 godina svake nedelje su nominacije i pomjeranja funkcionera, posebno ljeti, nezavisno od političkih trenutaka i ni na koji način nije predviđeno da se to promijeni narednih mjeseci“, saopštio je kabinet šefa države.
Pominjanje 66 godina se odnosi na nastajanje Pete republike 1958. godine, koja je dala velika ovlašćenja predsjedniku, uključujući za slučaj „kohabitacije“ („suživota/sustanarstva“), kada su premijer i vlada iz jedne političke opcije, a predsjednik iz druge.
Po Članu 13. Ustava predsjednik postavlja državne i vojne zvaničnike, a veliki broj se postavlja predsjedničkim ukazom donijetim tokom sastanka vlade.
U slučaju da u nedelju, kada će biti drugi krug prijevremenih parlamentarnih izbora, Nacionalno okupljanje osvoji apsolutnu većinu, ta stranka je već najavila da će vladati Francuskom i da će njen predsjednik Žordan Bardela biti premijer, čime bi se otvorio period „kohabitacije“ s Makronom.
Preporučeno
Tokom Pete republike već su bila tri takva perioda: dva u vreme predsjednikovanja Fransoaa Miterana (1986-1988 i 1993-1995) i jednom pod predsjednikom Žakom Širakom (1997-2002).
