Video
Jurčić je objasnio da će se opšte povećanje cijena osjetiti ako cijena dizela ostane visoka dva mjeseca. Brzina prelijevanja troškova zavisi od sektora. Kod poljoprivrednika proizvodni proces traje pet do šest mjeseci, dok kod ribara traje svega nekoliko dana. Prema dosadašnjem iskustvu, prosječno vrijeme potrebno da se povećanje cijene nafte odrazi na cijelu ekonomiju je oko dva mjeseca.
Upozorio je i na stvaranje inflatorne atmosfere, u kojoj cijene podižu i oni kojima troškovi nijesu porasli. „Mi to u ekonomiji zovemo inflaciono očekivanje. To je dosta dobro definisano i dosta dobro se može procjenjivati”, rekao je, prenosi Index.
Prvi na udaru prijevoz i ribari
Prema njegovim riječima, poskupljenje će se najbrže osjetiti u prijevozu. „Sjutra bude skuplji dizel, on prodaje karte, mora pokriti troškove. Ako troškove nije pokrio subvencijama države, prebacuje ih na potrošače”, kazao je Jurčić.
Dodao je da će, uz prijevoznike i logističare, među prvima biti pogođeni i ribari, kojima nafta čini čak 70 odsto troška. Jurčić se nada da će se situacija stabilizovati u roku od mjesec dana. „Nadam se dobrom čudu, da će se to sve zajedno zaustaviti. Ako se ne zaustavi devetog, početkom desetog mjeseca, onda će sigurno cijene ići”, prognozira.
Istakao je da Hrvatska, zahvaljujući sopstvenoj rafineriji, ne treba da strahuje od nestašice, što je strateški važno, ali će cijene svejedno rasti zbog povezanosti tržišta. „Ako nafta bude 100–110 dolara i ako ostane ovakva situacija s dizelom, za dva mjeseca bismo mogli imati inflaciju od šest do sedam odsto”, zaključio je.
Vlada je intervenisala smanjenjem trošarina na dizel za 0,03 eura po litru, no Jurčić kaže da postoje i druge opcije, poput fleksibilnog PDV-a. U vanrednim situacijama, kada je ugrožena energetska i saobraćajna bezbjednost zemlje, dozvoljene su i krajnje mjere poput određivanja cijena.
Ciljane subvencije
Zalaže se za ciljane subvencije umjesto zaštite cijene za sve građane. „Ljudima koji imaju možda prosječnu platu 2.500 ili 3.000 eura apsolutno se ne bi trebala subvencionisati cijena, a oni ljudi koji imaju ispod 2.000 ili ispod prosječne plate, 1.500–1.600 eura, imaju dvoje djece, kredit za stan – njima je svaki euro bitan”, rekao je.
Smatra nepravednim da se subvencionišu bogatiji koji se više voze i imaju veće automobile, a da pomoć siromašnijima bude relativno manja. Rješenje vidi u korišćenju podataka iz registra stanovništva za usmjeravanje pomoći prema imovinskom statusu.
Jurčić je naglasio da ključni problem Hrvatske nijesu cijene goriva, već niske plate. „Naš je problem to što je prosječna plata u Hrvatskoj, kako je nedavno Eurostat iznio, 1.500 ili 1.600 eura, a prosjek Evrope je 3.000 eura. U Sloveniji je 2.500 eura”, istakao je.
Ponovio je svoj stav da bi prosječna plata u Hrvatskoj trebalo da bude znatno viša. „To sam rekao kad smo uvodili euro, sad je već 2.200–2.300 jer su cijene od 2023. otišle gore”, kazao je i dodao da bi, s obzirom na troškove normalnog života, trebalo da bude i viša kako bi prosječan građanin mogao sebi da priušti standard poput ljetovanja i zimovanja.
Kritika novih pravila za trgovce
Osvrnuo se i na nova pravila koja od 1. oktobra obavezuju trgovce da ističu tri cijene: sidrenu, najnižu u posljednjih 30 dana i aktuelnu. Jurčić takvu mjeru smatra besmislenom. „To ne postoji u ekonomiji. To više Vlada proizvodi osjećaj brige za stanovništvo. Nema nikakvog efekta”, rekao je.
Kao alternativni prijedlog, ironično je sugerisao da bi trgovci trebalo da istaknu cijene u kunama od prije uvođenja eura i današnje cijene u eurima. „Da onda vide ljudi pravu hrvatsku sliku”, dodao je.
Zaključio je tvrdnjom da Hrvatska ne ispravlja svoje pogrešne politike. „Hrvatska je napravila dosta pogrešnih stvari, da ne kažem gluposti, i to nije problem. Problem je kada shvatimo da je to pogrešna stvar, što ne vodimo politiku da to ispravimo. Nego uporno tumačimo kako je to bio dobar potez”, rekao je Jurčić i kao primjere naveo monetarnu politiku i sistem upravljanja otpadom.
Preporučeno
