Video
Mađar je rekao da bi sporazum proširio „jezička, obrazovna, kulturna i politička prava“ za oko 100.000 etničkih Mađara u ukrajinskoj zapadnoj Zakarpatskoj oblasti.
Prava mađarske manjine u Ukrajini već dugo predstavljaju izvor tenzija između Kijeva i Budimpešte, još od kada je Ukrajina usvojila zakon kojim se jača uloga ukrajinskog jezika kao glavnog jezika nastave u školama.
„Za tri nedjelje smo postigli ono što bivši premijer Viktor Orban nije uspio za 10 godina“, rekao je Mađar. Orbanova vlada se oštro protivila pristupanju Ukrajine EU, navodno zbog prava mađarske manjine koja živi u Ukrajini.
Mađar je naveo da je Kijev pristao da dogovorene mjere u bliskoj budućnosti pretoči u ukrajinski zakon.
„Ako se to dogodi“, rekao je premijer, Mađarska će podržati otvaranje prvog pregovaračkog klastera u pristupnim pregovorima Ukrajine sa EU, što je ključna prekretnica u procesu članstva.
Međutim, Mađar je istovremeno ublažio očekivanja o ubrzanom ulasku Ukrajine u EU, naglašeno rekavši: „Ako Ukrajina uspije da zatvori svih 33 poglavlja pristupnih pregovora EU u roku od 10 ili 15 godina, naša zemlja će održati referendum o tom pitanju“.
Kijev još nije javno potvrdio postojanje dogovora. Kabinet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nijesu odmah odgovorili na zahtjev Politica za komentar.
Mađarova objava uslijedila je nakon nedjelja pregovora na ekspertskom nivou između mađarskih i ukrajinskih zvaničnika.
Ovaj iskorak dolazi u trenutku kada su vlade EU u srijedu formalno pokrenule napredak zajedničkih kandidatura Ukrajine i Moldavije za članstvo. Ambasadori koji su se sastali u Briselu pokrenuli su proces otvaranja prvog pregovaračkog klastera u pristupnim pregovorima sa obje zemlje.
Portparol kiparskog predsjedavanja Savjetom EU nazvao je taj potez „značajnom prekretnicom“ na njihovom „putu evropskih integracija“. Dodao je da to pokazuje posvećenost bloka proširenju, što „šalje snažnu poruku jedinstva i odlučnosti“.
Irska ministarka vanjskih poslova Helen Mekenti pozdravila je odluku ambasadora da se nastavi sa pristupnim pregovorima, nazvavši je „istorijskom prekretnicom“.
Mekenti je rekla da su Ukrajina i Moldavija pokazale posvećenost demokratiji, vladavini prava i reformama „u izuzetno teškim okolnostima“.
Zajednički stav EU o ovom pregovaračkom klasteru trebalo bi da bude formalno odobren naredne nedjelje, čime bi se otvorio put za posebne međuvladine konferencije sa Ukrajinom i Moldavijom 15. juna u Luksemburgu, gdje bi pristupni pregovori mogli zvanično da pređu u sljedeću fazu.
Preporučeno
Otvaranje pregovaračkih klastera zahtijeva jednoglasnu podršku svih 27 država članica EU.
