Video
Kako je kazala u intervjuu za njemački list Zeit, suočavala se sa političkim situacijama koje su podijelile njemačko društvo. Govoreći o nastojanju da se okonča kriza nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014., poručila je da i dalje stoji iza tih diplomatskih pokušaja.
“Intenzivno sam bila zabrinuta za Ukrajinu. Na moju veliku žalost, bilo je dosta onih koji nijesu bili toliko zainteresovani. Njemačka i Francuska su u Evropskom vijeću uložile velike napore da se okonča sukob na istoku Ukrajine”, naglasila je Merkel.
Navela je da je ono što se sada dešava u Ukrajini pokušala spriječiti onim što je, kako je kazala, imala na raspolaganju. Neuspjeh u tome ne smatra pokazateljem da pokušaj nije bio adekvatan. Pri stavu je da je diplomatija neophodna.
Na pitanje kako bi ruska agresija na Ukrajinu mogla završiti, odgovorila je da to ne želi komentarisati, ali priželjkuje da to bude pregovorima. Smatra da je napravila grešku što dva odsto njemačkog BDP-a nije izdvajano za vojsku.
“Najkasnije 2005. ili 2006. trebali smo reći da hladni rat nije završen, da se vraćamo hladnoratovskoj politici”, dodaje.
Kao građanka je zadovoljna time što je aktuelni kancelar Olaf Šolc odlučio da se mnogo više novca izdvaja za vojsku. Ranije je to kritikovala, ali sada je, kako je kazala, drugačija situacija.
Preporučeno
Istakla je da je njen odnos prema izbjeglicama bio određen humanističkim načelima i ne misli da je kriva za uspon desničarske Alternative za Njemačku usljed izbjegličke krize, piše Zeit.
