Video
U napadu bez presedana, naoružani pripadnici Hamasa digli su u vazduh čvrsto utvrđenu ogradu i prodrli u izraleska naselja uz granicu sa Gazom, napadajući stanovnike i razmjenjujući vatru sa izraelskim vojnicima.
Benjamin Netanjahu, premijer Izraela i njegovi saveznici sa krajnje desnice borili su se da odgovore na događaje koji se brzo razvijaju. Za samo devet sati potvrđeno je da je ubijeno oko 100 Izraelaca i skoro 200 Palestinaca, a očekuje se da će broj rasti.
Evo nekoliko ključnih zaključaka iz višestrukog napada koji je Izrael iznenada gurnuo u rat.
Izrael uhvaćen nespreman
Šok koji su Izraelci osjetili u subotu ujutro – na Simhat Toru, jedan od najradosnijih dana jevrejskog kalendara – podsjetio je na iznenađenje bliskoistočnog rata 1973. godine. Pedeset godina ranije, egipatsko-sirijski napad velikih razmjera na jevrejski praznik brzo se pretvorio u katastrofu za nespremnu izraelsku vojsku.
Tada, kao i sada, Izraelci su pretpostavljali da će njihove obavještajne službe moći unaprijed da upozore vojsku na svaki veći napad ili invaziju. Taj kolosalni neuspjeh još uvijek prati nasleđe tadašnje premijerke Golde Meir i pomogao je da se sruši duga vladavina nekada dominantne Laburističke partije.
Sada, pitanje kako su militanti bili u stanju da izvedu tako veliki i koordinisan napad – u kojem je ubijeno više Izraelaca nego u bilo kojem pojedinačnom napadu od druge palestinske Intifade (ustanka) prije dvije decenije – a da ne izazovu zabrinutost izraelskih obavještajnih službi, već predstavlja veliki izazov za Netanjahuovu ultranacionalističku vladu.
Vladine pristalice očekivale su da će Netanjahu i moćni ministri tvrdokorne desničarske linije koji su i u prošlosti njegovali antiarapsku retoriku, poput ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira, zauzeti posebno ratoboran stav protiv Palestinaca i snažnije odgovoriti na prijetnje militanata u Gazi.
Dok politički analitičari kritikuju Netanjahua zbog neuspjeha, a broj žrtava raste, premijer rizikuje da izgubi kontrolu i nad svojom vladom i nad zemljom.
Infiltracija bez presedana
Hamas tvrdi da su njegovi borci zarobili određen broj Izraelaca u enklavi, objavljujući jezive video snimke militanata koji vuku krvave vojnike po zemlji i stoje iznad tijela, od kojih su neki skinuti u donji veš. U njemu se navodi da su među zarobljenicima bili visoki oficiri izraelske vojske.
Autentičnost snimaka nije mogla odmah da se utvrdi, ali su se podudarali sa geografskim obilježjima oblasti. Strahovi da su Izraelci kidnapovani podsjetili su na zarobljavanje vojnika Gilada Šalita 2006, koga su militanti povezani sa Hamasom zarobili u prekograničnom napadu. Hamas je držao Šalita pet godina dok nije razmijenjen za više od 1.000 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael.
U dramatičnoj eskalaciji nezabilježnoj decenijama, Hamas je poslao paraglajdere u Izrael, saopštila je izraelska vojska. Ova drskost podsjeća na čuveni napad kasnih 1980-ih kada su palestinski militanti prešli iz Libana u sjeverni Izrael koristeći “zmajeve” i ubili šestoricu vojnika.
Izraelska vojska je sa zakašnjenjem potvrdila da su vojnici i civili uzeti kao taoci u Gazi, ali je odbila da saopšti dalje detalje.
Opasna “kocka” Hamasa
Zvaničnici Hamasa naveli su dugotrajne izvore napetosti između Izraela i Palestinaca, uključujući spor oko kompleksa džamije Al-Aksa u Jerusalimu, koja je sveta i za muslimane i za Jevreje i nalazi se u središtu sukoba. Međusobne optužbe u vezi sa tom lokacijom, Jevrejima poznatom kao Hramovna gora, prelivale su se u nasilje i ranije, uključujući krvavi 11-dnevni rat između Izraela i Hamasa 2021.
Posljednjih godina, izraelski vjerski nacionalisti – poput ministra za nacionalnu bezbjednost Ben-Gvira – počeli su češće da posjećuju kompleks. Prošle nedjelje, tokom jevrejskog festivala žetve Sukot, stotine ultraortodoksnih Jevreja i izraelskih aktivista posjetilo je to mjesto, što je izazvalo osudu Hamasa i optužbe da se Jevreji tamo mole kršeći sporazum o statusu kvo.
U saopštenjima Hamasa se takođe navodi širenje jevrejskih naselja na teritoriji na koje Palestinci polažu pravo na buduću državu i Ben-Gvirove napore da pooštri ograničenja za palestinske zatvorenike u izraelskim zatvorima.
U skorije vrijeme, tenzije su eskalirale nasilnim palestinskim protestima duž granice Gaze. U pregovorima sa Katarom, Egiptom i Ujedinjenim nacijama, Hamas se zalagao za izraelske ustupke koji bi mogli da olabave 17-godišnju blokadu enklave i pomognu u zaustavljanju pogoršanja finansijske krize koja je zaoštrila kritike javnosti na račun njegove vladavine.
Neki politički analitičari povezuju napad Hamasa sa tekućim pregovorima o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije uz posredovanje SAD. Do sada su izvještaji o mogućim ustupcima u pregovorima obuhvatali Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali, a ne u Gazi.
“Uvijek smo govorili da normalizacija neće postići bezbjednost, stabilnost ili smirenost”, rekao je za AP Basem Naim, visoki zvaničnik Hamasa.
Izrael u krizi
Erupcija nasilja dolazi u teškom trenutku za Izrael, koji se suočava sa najvećim protestima u istoriji zbog Netanjahuovog predloga da oslabi Vrhovni sud dok mu se sudi za korupciju.
Demonstranti optužuju Netanijahua da je preuzeo vlast i potpuno podijelio izraelsko društvo i pokrenuo previranja u vojsci. Stotine rezervista zaprijetilo je da će prestati da se dobrovoljno javlja na dužnost u znak protesta zbog pravosudnih reformi.
Rezervisti su okosnica vojske Izraela, a protesti unutar vojnih redova izazvali su zabrinutost za koheziju, operativnu spremnost i moć odvraćanja vojske dok se suočava sa prijetnjama na više frontova. Netanjahu je u subotu pozvao na “opsežnu mobilizaciju rezervnih snaga”.
Opasan ciklus
Izrael i Hamas su vodili četiri rata i imali brojne manje sukobe otkako je islamska militantna grupa preuzela kontrolu nad Gazom od snaga lojalnih palestinskim vlastima 2007. Prethodni sukobi su završavani primirjem, ali se ono uvijek pokazivalo kao nestabilno.
Svaki sporazum u prošlosti nudio je period zatišja, ali se rijetko razmatraju dublja, suštinska pitanja sukoba i pripremi teren za sljedeću rundu vazdušnih napada i raketiranja.
Preporučeno
Sa povećanim uticajem u ovoj rundi, Hamas će vjerovatno sve jače insistirati na ustupcima po ključnim pitanjima, kao što je ublažavanje blokade i oslobađanja zatvorenika koje drži Izrael.
