Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg naveo je da je o “sabotaži” u srijedu u Briselu razgovarao sa danskim ministrom odbrane Mortenom Bodskovom.

“Bilo je riječi o zaštiti kritične infrastrukture u zemljama NATO-a”, napisao je Stoltenberg na Twitteru.

Bodskov je naveo kako može proći i do dvije sedmice da se područje, u koje su upućena dva danska broda, dovoljno smiri kako bi inspekcija potvrdila uzrok curenja.

Do curenja je došlo na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, na koje su Rusija i evropski partneri potrošili milijarde dolara da ih izgrade.

Evropska unija objavila je oštro upozorenje “svima koji pokušaju napasti energetsku infrastrukturu”.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj izjavio je da EU sumnja da je šteta na dva podvodna plinovoda bila sabotaža i upozorava na odmazdu u slučaju napada na evropske energetske mreže.

Borelj je istaknuo da “sve dostupne informacije pokazuju da je curenje plina rezultat namjernog čina”, piše AP.

On je na Twitteru objavio da je neprihvatljivo bilo kakvo namjerno ometanje evropske energetske infrastrukture i da će na njega biti odgovoreno snažno i jedinstveno.

Borelj je rekao da će EU podržati istragu o šteti i “poduzeti daljnje korake za povećanje otpornosti i energetskoj sigurnosti EU”.

Seizmolozi su 27. septembra, izvijestili da su eksplozije potresle Baltičko more, prije nego što su otkrivena neobična curenja na dva plinovoda koji vode od Rusije do Njemačke.

Pojedini evropski lideri i stručnjaci ukazali su na moguću sabotažu s obzirom na energetski sukob s Rusijom, koji je izazvan ratom u Ukrajini.

Niti jedan plinovod nije pumpao plin u Evropu u vrijeme kada je otkriveno curenje, ali incidenti će poništiti sva preostala očekivanja da bi Evropa mogla da dobije plin preko Sjevernog toka 1 prije zime.

U istrazi i njemačka mornarica

Evropa istražuje ovaj slučaj koji su Njemačka i Danska označile kao napad koji je rezulitralo curenjem iz dva ruska plinovoda u Baltičko more.

Njemačka ministarka odbrane Kristina Lambreht najavila je da će njemačka mornarica pomoći se u istrazi, ističućo da situacija mora biti rasvijetljena i odgovori pronađeni.

“Pretpostavljena sabotaža plinovoda Baltičkog mora još je jedan podsjetnik da zavisimo o kritičnoj infrastrukturi”, kazala je Lambrecht.

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je ranije da postoji “jasna procjena da se radi o namjernim radnjama, a ne o nesrećama”.

“No, nema informacija koje bi ukazivale tko bi mogao stajati iza toga”, navela je, odbacujući sugestije da je incident bio napad na Dansku.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen napisala je u utorak navečer na Twitteru da je s danskom premijerkom “razgovarala o sabotaži dva plinovoda”.

“Ključno je istražiti te incidente i učiniti sve da rasvijetlimo okolnosti zbog kojih je do njih došlo. Svaki namjerni poremećaj evropske energetske infrastrukture je neprihvatljiv i izazvat će najčvršći mogući odgovor”, kazala je von der Leyen.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarisao je slučaj “veoma zabrinjavajućom viješću”. Operater Sjeverni tok naveo je da je šteta “bez presedana”, a iz Gazproma su odbili da komentarišu

Ukrajina je optužila Rusiju da stoji iza, kako je navela, “terorističkog napada”, ne iznoseći dokaze za to, dok je Moskva takve optužbe nazvala “apsurdnim”.