Video
„Potreban nam je Grenland“, rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 4. januara. „On je trenutno izuzetno strateški važan. Grenland je svuda prekriven ruskim i kineskim brodovima.“
„Danska to neće moći da uradi“, dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen odgovorila je 5. januara, poručivši da neće „prihvatiti situaciju u kojoj smo mi i Grenland na ovaj način ugroženi“. Pozivajući se na činjenicu da je Grenland, kao teritorija Danske, dio NATO-a, dodala je: „Ako Sjedinjene Države odluče da vojno napadnu drugu zemlju članicu NATO-a, tada sve staje.“
Trenutni fokus na Grenland predstavlja najnovije oživljavanje dugogodišnjeg interesa Vašingtona za ovu teritoriju, o čijoj je kupovini od Danske SAD prvi put razgovarao još u 19. vijeku. Nordijski istraživač iz 10. vijeka Erik Crveni teritoriju je nazvao Grenland. Rani doseljenik izabrao je taj neskladni naziv za teritoriju, naseljenu autohtonim Inuitima, jer bi, kako je rekao, „ljude privuklo da tamo odu ako ima povoljno ime“.
Jedan misionar opisao je otporne Inuite na Grenlandu kao ljude koji su bili toliko pohlepni za kalorijama da su jeli uši iščupane iz vlastite odjeće. Kako bi izbjegli rasipanje minerala, tvrdio je da su „nožem sastrugali znoj s lica i lizali ga“.
Danska je 1921. godine proglasila suverenitet nad Grenlandom i uvela trgovinski monopol nad ostrvom. Zabrana spoljnim trgovcima omogućila je Kopenhagenu da kupuje kitovo i tuljanovo salo, cijenjeni izvor goriva za lampe, strogo pod vlastitim uslovima.
Tokom Drugog svjetskog rata Dansku je napala nacistička Njemačka, ostavljajući dansku teritoriju Grenland otvorenom za potencijalno njemačko preuzimanje.
Džordž L. Vest, američki oficir u diplomatskoj službi, prisjetio se da je američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt „odmah odlučio da moramo nešto da preduzmemo u vezi s Grenlandom“. Američke snage okupirale su teritoriju i obezbijedile njen vrijedni rudnik kriolita.
Nacistički operativci više puta su pokušavali da postave tajne meteorološke stanice na izolovanim djelovima Grenlanda.
„Čini se da veliki dio vaših vremenskih prilika za zapadnu Evropu potiče s te ledene kape. Sa vojnog stanovišta, neprocjenjivo je dobijati meteorološke izvještaje odande“, objasnio je Vest, dodajući da je dio američke misije na Grenlandu bio „da pronađe ove [nezakonite nacističke meteorološke stanice] i uništi ih“.
Sjedinjene Američke Države su nakon rata vratile Grenland pod dansku kontrolu, ali nijesu povukle svoju vojsku. Dvije zemlje su 1951. godine potpisale sporazum koji je omogućio Vašingtonu i novoosnovanom vojnom savezu NATO da „unaprijede i uopšteno prilagode područje za vojnu upotrebu“.
Jedan od američkih „istraživačkih“ objekata na Grenlandu bio je paravan za Projekat Ledeni crv, planiranu mrežu mjesta za lansiranje nuklearnih projektila ispod grenlandskog ledenog pokrivača, usmjerenih prema Sovjetskom Savezu.
Tajna američka nuklearna baza bila je osuđena na propast od samog početka. Inženjeri su se suočavali sa stalnim pomjeranjem leda koji se uvijao i savijao oko silosa projektovanih za držanje osjetljivih nuklearnih bojevih glava, pa je objekat napušten 1966. godine. Radioaktivni otpad sa lokacije ostao je zakopan ispod grenlandskog ledenog pokrivača.
Prijedlozi Sjedinjenim Američkim Državama za kupovinu Grenlanda datiraju još iz 1867. godine, kada je Vašington prvi put ozbiljno razmatrao tu ideju.
Kopenhagenu je 1946. godine upućena konkretna ponuda za Grenland, u današnjem ekvivalentu od oko milijardu dolara, što je jedan senator opisao kao „vojnu potrebu“ za Sjedinjene Američke Države.
Danski ministar vanjskih poslova odbio je ponudu iz 1946. godine, uz odgovor da „iako mnogo dugujemo Americi, ne osjećam da im dugujemo cio otok Grenland“.
Tokom Trampovog prvog mandata 2019. godine američki predsjednik je više puta predlagao da Sjedinjene Američke Države preuzmu teritoriju. Te ideje su uglavnom odbačene.
Međutim, nakon što je teritoriju učinio prioritetom u svom drugom mandatu, Danska je očigledno odgovorila povećanjem istaknutosti polarnog medvjeda, koji predstavlja Grenland, na grbu danskog kralja, kao i ponovnim poručivanjem da teritorija nije na prodaju.
Grenland danas upravlja brojnim sopstvenim institucijama, uključujući parlament, ali i dalje u velikoj mjeri zavisi od Danske.
Teritorija svake godine prima gotovo 600 miliona dolara pomoći iz Kopenhagena, fonda koji predstavlja više od polovine ukupnog državnog budžeta Grenlanda i iznosi više od 10.000 dolara po svakom od 57.000 stanovnika teritorije. Prema anketi iz 2025. godine, većina stanovnika Grenlanda podržava nezavisnost od Danske, ali se oko 85 odsto njih protivi tome da postanu američka teritorija.
Složenost geopolitičke oluje koja se nadvija nad Grenlandom sažeo je premijer tog područja Mute Egede, koji je novinarima u januaru 2025. godine rekao: „Ne želimo biti Danci, ne želimo biti Amerikanci, želimo biti Grenlanđani.“
Preporučeno
