Video
Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, ali ne samo to, jer stručnjaci pominju i podizanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe i gužvu koja nastaje u lukama.
Potrošači u Njemačkoj će najdublje morati da zavuku ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli, prenosi Dojče vele.
Četvrtina domaćinstava se grije na naftu, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni cijena od prošle godine nije bila normalna, jer je tada cijena barela sirove nafte bila maltene na istorijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.
Od ove godine uvedena je i taksa na emitovanje ugljen dioksida od 25 eura po toni, što svakako pogađa naftu i preliva se na cijenu.
Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju da pokriju troškove energije, kaže predsjednica Saveza potrošača energije Leonora Holing, koja zahtjeva da država doplaćuje grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju sa mreže ukoliko ne mogu da podmire troškove.
Prema automobilskom savezu ADAC, cijene goriva na pumpama koketiraju sa istorijskim rekordom. Poslednji nedjeljni presjek koji je dat 12. oktobra pokazao je da je dizel prosečno koštao 1,526 eura za litar, a super E10 čak 1,647 eura i još se ne nazire kraj tom poskupljenju.
I tu je razlog poskupljenja sirove nafte, ali i dažbina zbog ugljen dioksida koja znači šest do osam centi skuplji litar goriva nego ranije. Gerhard Hilebrand iz ADAC poziva buduću vladu Njemačke da „batali igranje sa idejom da još brže poskupi CO2“.
Za sada je planirano da dažbina po toni ugljen dioksida sa 25 eura ode na 55 eura do 2025. godine, a to bi značilo još sedam do devet centi po litru goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.
U rastu cijena se krije jadac iz Kine. Naime, inflacija bi mogla da ostane pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniju srednju klasu.
Sa tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mlečnih proizvoda, i njemačka proizvodnja s tim ne može da održi korak, kaže Sabrina Jakobs iz kuće za ulaganja Insajd investements.
U prevodu, evropski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje suvim zlatom plaća proizvode, pa nužno rastu cijene u Evropi.
Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda od 6,1 odsto, posebno parketa i laminata od 7,6 odsto i građevinskog materijala i stolarije 6,1 odsto. Kako u globalnoj ekonomiji sve ima veze sa svim, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, već i poskupljenje drveta zbog požara u Kaliforniji ili napada gamadi na šume u Kanadi.
Stručnjaci ipak veruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini.
Povratak na red veličine od dva odsto očekujemo sredinom sledeće godine, kaže Sebastijan Dulijen iz Instituta IMK.
Ipak, prema analizi tih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da narod počne da istresa slamarice i troši mnogo više nego do sada, zbog čega bi cijene skočile, a drugi je što se govori o takozvanoj spirali rasta plata i cijena.
Preporučeno
Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage na svakom koraku, cijena rada raste, a nije isključeno da iduća vladajuća koalicija uvede minimalnu satnicu od 12 eura bruto, što bi značilo veću kupovnu moć, a to obično nosi i poskupljenja.
