Video
Dok su Njemačka, Poljska i nekoliko drugih evropskih zemalja ispred svojih ambasada u Beogradu postavile ukrajinsku zastavu u znak solidarnosti, samo nekoliko ulica dalje napravljen je mural posvećen Putinu, gdje pored ruskog predsjednika stoji riječ “brat”.
Autoritaran Putinov imidž je izgleda privlačan model za Aleksandra Vučića, sve autoritarnijeg predsjednika Srbije, i premijera Viktora Orbana, ratoborno neliberalnog čelnika Mađarske, piše New York Times.
I srpskog i mađarskog čelnika u nedjelju čekaju izbori, a Rusija im je, izgleda, pouzdan izvor zadovoljstva birača. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će obojica pobijediti. Tu je i istorija, ili barem mitologizovana verzija prošlosti, gdje Srbija pravoslavnu Rusiju predstavlja kao stoljetnog vjernog prijatelja i zaštitnika.
“Putinov ruski svijet je identična kopija onoga što naši nacionalisti zovu Velikom Srbijom”
Aurelija Đan, psihoterapeutkinja iz Beograda, kazala je da je prvo bila šokirana time što dosta Srba ne pokazuje puno saosjećanja za patnju Ukrajinaca, ali je kasnije shvatila da mnogi od njih još uvijek nose ožiljke prošlih trauma koje su izbrisale svaki osjećaj za bol drugih.
“Oni s neriješenim traumama ne mogu osjetiti empatiju. Traumatizovana društva, kao i pojedinci, samo ponavljaju iste priče o vlastitoj patnji. Time žele izbrisati svaku odgovornost za ono što su učinili drugima”, rekla je Đan.
“Putinov ruski svijet je identična kopija onoga što naši nacionalisti zovu Velikom Srbijom. I jedni i drugi se hrane istorijom prošlih nepravdi i izbrisanim sjećanjima na vlastite grijehe”, rekao je novinar Boško Jakšić.
Narativ žrtve je toliko prisutan kod nekih građana Srbije da je Informer, tabloid koji često odražava mišljenja Vučića, prošloga mjeseca izvijestio o pripremama Rusije za invaziju na Ukrajinu s naslovom “Ukrajina napada Rusiju!”.
Srpske vlasti, oprezne zbog političkih veza sa Zapadom, kasnije su izvršile pritisak na medije da zauzmu neutralniji stav, kazao je Zoran Gavrilović, izvršni direktor Birodija, nezavisne organizacije koja prati medije u Srbiji.
Rusija se i dalje gotovo nikad ne kritikuje, rekao je, ali se smanjuje i ocrnjivanje Ukrajine. G. Aleksandrovič, ukrajinski ambasador u Srbiji, pozdravio je tu promjenu narativa, ali se i dalje bori s time da Srbi zaborave na vlastite traume s NATO-om 1999. godine.
“Zbog traume koju su doživjeli prije 23 godine krive Ameriku za sve loše što se događa u svijetu”, rekao je.
“Srbija nije toliko proruska koliko mrzi NATO”
Vučić je, kako bi izbjegao negativnu reakciju proruskih birača, odbio da uvede sankcije Rusiji i obustavi letove između Beograda i Moskve. S druge strane, Srbija je 2. marta glasala za rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje ruska invazija. To je bilo dovoljno da Vučića pohvali Victoria Nuland, zamjenica američkog državnog sekretara, koja je zahvalila Srbiji “na podršci Ukrajini”.
Srbi koji žele da njihova zemlja uđe u Evropsku uniju i prestane plesati između Istoka i Zapada optužuju Vučića da igra dvostruku igru, piše NYT.
“Srbija nije toliko proruska koliko mrzi NATO. Još uvijek govorimo o onome što se dogodilo 1990-ih. To je beskonačna petlja. Zaglavili smo pričajući iznova i iznova o istim stvarima”, rekao je Vladimir Međak, potpredsjednik Evropskog pokreta u Srbiji, organizacije koja se zalaže za članstvo u EU.
“Rusija ima dužnost da štiti etničku rodbinu u Ukrajini”
Kada je novinar New York Timesa upitao 25-godišnju bankaricu Milicu Žurić odobrava li rat koji je pokrenuo Putin, ona je odgovorila protivpitanjem: “Zašto su se zapadni mediji fokusirali na agoniju Ukrajine, a nisu pokazali zanimanje za srpsku bol nakon napada NATO-a 1999.? Niko nije plakao zbog onoga što nam se tada dogodilo.”
Dok je većina svjetskih medija prošle sedmice izvještavala o razaranju Mariupolja, Srbija je pisala o početku bombardovanja NATO-a. Naslovnice su bile pune fotografija zgrada i željezničkih pruga koje je uništio NATO.
Pred ambasadom Sjedinjenih Država okupila se grupa protestanata koji su mahali ruskim zastavama i transparentima sa slovom Z. Damnjan Knežević, vođa Narodnih patrola, ekstremno desničarske grupe koja je organizovala protest, rekao je da osjeća solidarnost s Rusijom jer je na Zapadu prikazana kao agresor, baš kao što su to činili sa Srbijom 1990-ih, kada je, smatra Knežević, ona u stvari bila najveća žrtva.
Preporučeno
“Rusija ima dužnost da štiti etničku rodbinu u Ukrajini kao što je to radila Srbija u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu”, rekao je Knežević.
