Video
“Ako sada, pred Božić, budemo imali previše kontakata i to onda bude posljednji Božić sa babom i djedom, to znači da smo nešto pogrešno uradili. Tako ne bi trebalo da nam se desi”, upozorila je kancelarka Angela Merkel 9. decembra u svom neobično emotivnom govoru pred Bundestagom, s obzirom na gotovo 600 smrtnih slučajeva od korone u jednom danu. Kasnije ih je bilo znatno više.
Ali otpor ograničavanju individualnih sloboda raste, posebno kroz demonstracije onih „koji razmišljaju drugačije”. “Stvara se društveni pokret, koji okuplja desne i lijeve ekstremiste, ali i ezoteričare i one koji negiraju nauku”, kaže za DW politolog Florian Hartleb.
Odmjeravanje između zdravstvene zaštite i građanskih sloboda, takođe bi moglo da utiče na izbore naredne godine. A izbora će 2021. biti mnogo. U čak šest saveznih pokrajina građani će biti pozvani da glasaju, uključujući i Baden-Virtemberg, gdje se izbori održavaju u martu. Tamo se popularni i za sada jedini “zeleni” šef vlade u Njemačkoj, Vinfried Krečman, ponovo kandiduje za premijersku funkciju.
Zanimljivi će biti i izbori u Tiringiji, u aprilu, gdje je na vlasti Bodo Ramelov, jedini pokrajinski premijer iz stranke Ljevice. U Saksoniji-Anhalt će najkasnije u junu biti odlučeno da li će opstati koalicija CDU, SPD i Zelenih. U sporu oko povećanja televizijske pretplate, CDU je bila jedina stranka u Njemačkoj koja na kraju nije glasala za povećanje pretplate. Problematično za CDU u toj saveznoj pokrajini, bili je to što je s tim u vezi jednako glasala i desničarsko-populistička AfD. Ali, najvažniji izbori u godini treba da se održe u septembru: izbori za Bundestag. Sa njima se u svakom slučaju završava era Angele Merkel. Nakon šesnaest godina na vlasti, tokom koji je bila na čelu četiri vlade, ona će odstupiti sa te funkcije. Merkel će tako biti na vlasti gotovo isto dugo koliko i dosadašnji rekorder Helmut Kol.
Adio Angela!
Šta će Njemcima nedostajati kada ode Angela Merkel? Florian Hartleb smatra da će to biti “njena istrajnost, njen nezadrživ, gotovo nadljudski radni angažman, disciplina i “naučni element” u politici.” Kao minuse tokom vladavine Angele Merkel Hartleb izdvaja „njen magloviti jezik pun floskula” i “tvrdoglavo vođenu izbjegličku politiku, praćenu naivnom kulturom dobrodošlice”, koja je omogućila AfD da ojača.
Merkel je i u inostranstvu cijenjena kao kancelarka koja u nemirnim vremenima savladava krize, kao šefica vlade koja nepokolebljivo i čvrsto, poput stijene u oluji, izlazi na kraj sa evropskom dužničkom krizom, sa Bregzitom i Trampom, a sada i sa koronom.
Zeder kancelar?
Stoga će jedno od najvažnijih pitanja u narednoj godini biti, ko će je zamijeniti. S obzirom na to da je njena stranka CDU, sudeći po rezultatima istraživanja javnog mnjenja sa 35 posto glasova daleko ispred svih drugih stranaka, naredni predsjednik CDU ima dobre šanse da postane i novi kancelar Njemačke.
Zvanično postoje tri kandidata koji će se predstaviti na virtuelnom stranačkom kongresu, u februaru 2021. godine. To su bivši šef poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu Fridrih Merc, premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Lašet i političar i stručnjak za spoljnu politiku Norbert Retgen. Sudeći prema anketama, relativna većina Njemaca bi više voljela da kancelar bude bavarski premijer Markus Zeder iz sestrinske stranke CSU. Kancelar iz partije CSU? To bi bila premijera za Njemačku.
Berlinska igra boja
Bez obzira na to ko bude kancelar, demohrišćanskim partijama CDU i CSU će vjerovatno biti potreban barem još jedan koalicioni partner kako bi formirali vladu. Ankete pokazuju da trenutni partner SPD, ne samo da ima sve lošiji rezultat, već pokazuje i sve veće znakove umora nakon dvije velike koalicije sa Angelom Merkel na čelu. U usponu su prije svega Zeleni.
Pod vođstvom omiljenog dvojca, Analene Berbok i Roberta Habeka, oni su se odrekli nekih fundamentalističkih pozicija i sada žele da budu u vladi. Na kongresu stranke krajem novembra Habek je rekao: “Sa optimizmom radimo na rješenjima. I uz ta rješenja borimo se za vlast.”
Zeder, međutim, upozorava pristalice Unije da ne bi trebalo da polaze od toga da je koaliciona vlade sa Zelenima, nešto što se podrazumijeva: “Treba paziti da se na kraju ne probudimo sa jednim drugim modelom: naime zeleno-crveno-crvenim.” Matematički, međutim, ta kombinacija koja podrazumijeva koaliciju Zelenih, SPD i Ljevice u istraživanjima javnog mnjenja još nije imala većinu.
Preporučeno
Popularnost AfD, do sada najjače opozicione stranke u Bundestagu, je opala. Međutim, ograničenja donesena zbog korone mogla bi joj donijeti nove glasove. “Zemlja je podijeljena”, kaže Hartleb. “Ako nakon korona-traume uslijedi ekonomski pad, socijalna polarizacija u društvu će ostati.” Politolog je uvjeren da će i tokom 2021. godine pandemija ostati najvažnija tema koja se odražava na sve nivoe politike, od lokalne do globalne.”
