Video
Njemačka je najveći izvoznik medicinske opreme čija je vrijednost izvoza u 2019. iznosila 136,2 milijarde dolara ili 14 posto udjela u svjetskom tržištu.
Na drugom mjestu je SAD sa 116,6 milijardi dolara i udjelom od 12 posto. Treća je Švajcarska s 90 milijardi dolara izvoza i devet posto udjela u globalnom tržištu.
Te tri zemlje čine nešto više od trećine svjetskog izvoza medicinskih proizvoda, saopštio je WTO.
Vrijednost uvoza porasla je prošle godine pet posto, premašivši 1.000 milijardi dolara. Time je ukupna vrijednost globalne razmjene medicinskih proizvoda u 2019. dostigla oko 2.000 milijardi dolara, što čini oko pet posto vrijednosti ukupne globalne robne razmjene.
Kina je sedmi izvoznik svih medicinskih proizvoda, ali je najveći izvoznik zaštitnih maski i drži gotovo četvrtinu globalnog tržišta. Zajedno sa Njemačkom i SAD proizvodi gotovo svaku drugu masku, prema podacima WTO-a.
Singapur pak predvodi malobrojnu grupu izvoznika respiratora i ventilatora u koju su se još svrstali SAD, Nizozemska i Kina. Zajedno proizvode više od polovine tih uređaja za medicinsku podršku disanju.
Zbog pandemije koronavirusa bolnice širom svijeta pokušavaju da ih nabave, a u poslednje vrijeme i same organizuju proizvodnju pojedinih djelova 3D štampanjem, uz podršku kompanija iz drugih sektora ali i organizovanih inicijativa građana.
WTO je posebno objavio podatke za proizvode kojih nema dovoljno za borbu protiv Covida 19, prema čestim upozorenjima vlada, međunarodnih organizacija i medija.
Riječ je o dezinficijensima i sredstvima za sterilizaciju, zaštitnim maskama, rukavicama, sapunima i sanitarnim tečnostima, monitorima za praćenje stanja pacijenata, uređajima za mjerenje pulsa, zaštitnim naočarama i vizirima, sterilizatorima, toplomjerima, ultrazvučnim i rendgen aparatima, respiratorima, maskama za kiseonik..
Ukupno je prošle godine izvezeno i uvezeno tih proizvoda u vrednosti 597 milijardi dolara, što odgovara 1,7 posto globalne robne razmjene, navodi WTO.
WTO ukazuje i na velike razlike u carinama na različite grupe proizvoda važnih za prevenciju i liječenje Covida 19.
Raspon se kreće od 2,1 posto u proseku za ljekove, preko 3,4 posto za opremu poput respiratora, mikroskopa i skenera, do 11,5 posto za proizvode za ličnu zaštitu, poput maski, rukavica i naočara. U nekim zemljama ta se stopa penje i na 27 posto.
U WTO-u izdvajaju prosječnu carinu na uvoz sapuna od 17 posto, dodajući da u nekim zemljama članicama premašuje i 50 posto.
Preporučeno
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno i temeljno pranje ruku sapunom i vodom kako bi se spriječila zaraza, a kao alternativu sugeriše upotrebu dezinficijensa.
