Video
Brejer je utvrdio da je time blokirana većina u Vijeću Evropske unije, potrebna za usvajanje te uredbe, što ometa plan donošenja zakona o nadzoru ove sedmice. Na početku je bilo planirano da ministri unutrašnjih poslova zauzmu zajednički stav 14. oktobra.
Ovo je značajna pobjeda za evropske zagovornike privatnosti i građane koji su se uključili u prezentovanje problema s predloženom uredbom te su omogućili običnim građanima kontaktiranje sa predstavnicima svojih država putem platformi kao što je FightChatControl.
Srednja i istočna Europa i CSAR: Ko je ko?
Razumljiva je potreba za omogućavanjem borbe protiv predatora na webu, ali taj cilj mora ići ruku pod ruku s procjenom proporcionalnosti, prava na privatnost i mogućih neželjenih posljedica za sigurnost građana.
Kako je objašnjeno na platformi FightChatControl, do sada se samo četiri zemlje srednje i istočne Evrope – Estonija, Češka, Slovenija i Poljska – čvrsto protive CSAR-u (Child Sexual Abuse Regulation, zakonu koji reguliše seksualno zlostavljanje djece).
Stav Poljske protiv CSAR-a nije se promijenio, iako je nova vlada preuzela vlast. Čini se da su dvije zemlje – Latvija i Slovačka – promijenile mišljenje i sada su ‘neodlučne’. Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunija i Litvanija ostaju za, iako je litavski ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratović krajem juna komentarisao da se prethodni stav ‘preispituje’.
Litavanijsko udruženje Unicorns Lithuania takođe je pozvalo lokalne političare na protivljenje trenutnom nacrtu CSAR-a, pozivajući ih na ‘obranu integriteta enkripcije kao strateškog interesa za digitalnu sigurnost i ekonomiju Litvanije i cijele Evrope’.
Kako CSAR spada u nadležnost ministarstava unutarnjih poslova, važan je njihov angažman s drugim ministarstvima koja imaju utjecaja na digitalnu politiku. Lokalna ministarstva nerado staju jedna drugima na žulj i ne protive se stavu kada ga vodeće ministarstvo snažno podržava.
Drugi problem je manjkava komunikacija između stalnih predstavništava u Briselu i glavnih gradova. Birokratije u srednjoj i istočnoj Evropi obično su manje strukturisane, pa se glavni gradovi oslanjaju na stručnost atašea sa sjedištem u Briselu. U konačnom, jedna ili dvije osobe mogu značajno uticati na smjer cijele države.
Na kraju, ali ne i najmanje važno: namjerni nemar kada su u pitanju evropski poslovi
Odbrana, finansije i vanjski poslovi, kao i odabrani sektori koji su ključni za interese lokalnih industrija, ostaju na vrhu dnevnog reda država članica srednje i istočne Europe, a digitalna politika često je peti kotač, pri čemu čak i atašei u Briselu moraju tražiti vanjsku potvrdu stava zemlje umjesto jednostavnog prezentovanja političkog smjera postavljenog kod kuće.
CSAR je odraz duboko ukorijenjenog problema: slični problemi javljali su se s drugim pitanjima digitalne politike u prošlosti i vjerovatno će se ponoviti u budućnosti osim ako zemlje srednje i istočne Evrope ne ulože više u svoje predstavljanje u Briselu i ne izdvoje više resursa za vođenje digitalne politike Unije, piše Euro News.
Preporučeno
