Video
Traži se: šef države – žena, muškarac ili osoba drugog roda. Uslovi: njemački pasoš, pravo glasa i najmanje 40 godina starosti. Prijave poželjne što prije! Raspoloživost od 30. januara 2027, stupanje na dužnost 19. marta 2027.
Ovakav oglas za posao zvanično ne postoji. Ali njemačka savezna vlada zaista traži kandidata ili kandidatkinju za najvišu državnu funkciju. Traži se nasljednik – ili možda prvi put nasljednica – Frank-Valtera Štajnmajera, koji nakon dva mandata više ne može da se kandiduje za funkciju saveznog predsjednika.
„Osoba bi trebalo da bude donekle poznata javnosti, politički uravnotežena, sposobna da povezuje ljude, trebalo bi da zna da priđe ljudima i da bude prilično dobar govornik“, kaže politikološkinja Ursula Minh za DW.
Izbor u Berlinu trebalo bi da bude održan 30. januara. Međutim, kandidat još nije predložen. Svi pogledi sada su uprti u Fridriha Merca, saveznog kancelara i predsjednika konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Frank-Valtera Štajnmajera do sada je predlagala njegova Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD). Dok obavlja predsjedničku funkciju, njegovo članstvo u stranci miruje.
Sada to nije obavezno, ali je politički red da kandidata predloži Mercova CDU, najjači partner u koalicionoj vladi sa socijaldemokratama i bavarskom Hrišćansko-socijalnom unijom (CSU).
Politikološkinja Minh kaže: „Tri stranke u osnovi moraju da se dogovore o osobi koja je prihvatljiva u sve tri stranke.“
Budući da te stranke i njihovi delegati imaju većinu u Saveznoj skupštini, koja bira Štajnmajerovog nasljednika, vrlo je vjerovatno da će osoba koju predloži Merc na kraju i biti izabrana.
Hoće li Njemačka prvi put dobiti predsjednicu?
“Voljela bih da ovaj put to bude žena. Od 1949. imali smo 12 muških saveznih predsjednika, tako da je vrijeme za ženu! Ali ako bi postojao dobar muški kandidat, i s tim bih mogla da se pomirim“, kaže Ursula Minh.
Prema istraživanju javnog mnjenja instituta Forsa za televiziju RTL iz avgusta, većina Njemaca, ipak, kaže da im je svejedno kojeg je pola šef države (74 odsto). Njih 19 odsto izričito želi ženu, dok pet odsto prednost daje muškarcu.
Dobre šanse ima bavarska političarka Ilze Ajgner (61), predsjednica pokrajinskog parlamenta Bavarske. Ajgner je članica manje koalicione stranke, bavarske CSU. Smatra se osobom koja umije da pomiri različite stavove. Ranije je bila savezna ministarka poljoprivrede. U svojoj bavarskoj stranci ima veliku podršku.
„Bila bi sjajna stvar kada bi ona postala savezna predsjednica“, rekao je nedavno predsjednik CSU Markus Zeder. Čak su i članovi opozicionih Zelenih i SPD puni pohvala na njen račun.
„Šta zapravo još čekamo? Zar Ilze Ajgner već odavno nema podršku većine, bez obzira na stranačku pripadnost?“, upitao je nedavno predsjednik poslaničkog kluba SPD Matijas Mirš.
Samo Fridrih Merc, koji je prijatelj s Ilze Ajgner, zasad ne otkriva svoje stavove. Možda i zato što Ajgner nije iz njegove CDU, već iz manje sestrinske stranke CSU.
Ko bi mogao da bude izabran?
Za nasljednika su već pominjana i druga imena: aktuelna predsjednica Bundestaga Julija Klekner, bivša ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer ili ministarka obrazovanja Karin Prijen. Sve su članice CDU.
Mogući kandidat je i premijer savezne pokrajine Hesen Boris Rajn.
Već nekoliko dana u javnosti kruži još jedno ime: Ines Klaus. Ova pravnica je predsjednica poslaničkog kluba CDU u Hesenu i zamjenica predsjednika CDU na saveznom nivou, ali je gotovo nepoznata široj javnosti.
Tvrdnje da je već odlučio da kandiduje Klaus, sam kancelar je demantovao iz Azije, udaljene 9.000 kilometara. Merc trenutno putuje tim kontinentom. Iz njegovog okruženja dodaju da postoji „čitav niz pogodnih“ opcija.
Predsjednik Njemačke bira se svakih pet godina u Saveznoj skupštini. Nju čini svih 630 poslanika Bundestaga i isto toliko predstavnika koje biraju pokrajinski parlamenti. Među njima su i poznate ličnosti iz kulture, nauke, sporta i društvenog života.
Biće izabran kandidat koji dobije najmanje 631 glas. Vladajuće stranke CDU/CSU i SPD zajedno bi trebalo da imaju 682 glasa, odnosno komotnu većinu.
Važna funkcija u vrijeme polarizacije i kriza
Funkcija saveznog predsjednika često se potcjenjuje i svodi na puku reprezentativnu ulogu. Međutim, kao autoritet koji stoji iznad stranačkih podjela, predsjednik ima značajan politički, pravni i moralni uticaj, posebno u vremenima političke polarizacije i međunarodnih kriza.
Savezni predsjednik ne upravlja državom kao kancelar, ali predstavlja Njemačku u zemlji i inostranstvu.
„Sa stanovišta ustavnog poretka, savezni predsjednik je izuzetno važan. Na primjer, u kriznoj političkoj situaciji mogao bi da odluči da li smatra svrsishodnijim da raspusti Bundestag ili da se založi za manjinsku vladu“, objašnjava Minh. Osim toga, predsjednik provjerava i potpisuje zakone usvojene u političkom procesu.
Šta slijedi?
„Savezni kancelar i predsjednik CDU zainteresovan je za jasan postupak“, navode izvori iz vlade. „Prva ključna tačka“ biće sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora CDU 9. novembra. Do tada će se razgovarati s pokrajinskim predsjednicima CDU i sa CSU.
Trebalo bi konsultovati i SPD i Zelene, „jer bi izbor saveznog predsjednika trebalo da ima široku podršku unutar demokratskog spektra“.
Preporučeno
Politikološkinja Minh situaciju vidi ovako: „Smatram da je pitanje još otvoreno, uz određenu prednost kandidatkinje CSU Ilze Ajgner.“
