Video
„Kao i u prvom tromjesečju, rast je prvenstveno rezultat dobrog izvoza“, objašnjava predsjednica Saveznog zavoda za statistiku Rut Brand. Ukupno je izvezeno dva odsto više robe i usluga nego u prvom tromjesečju 2026. S druge strane, i privatna i državna potrošnja porasle su samo neznatno – za po 0,1 odsto. A investicije – na primjer u mašine i vozila – su smanjene.
„Uzimajući u obzir djelom i veoma mračne prognoze privredne situacije zbog rata između Irana i Izraela, njemački rast se pokazuje kao iznenađujuće stabilan“, ocjenjuje glavni ekonomista lihtenštajnske VP Banke Tomas Gicel. „Dobre vijesti će se nastaviti: knjige narudžbina u prerađivačkoj industriji dobro su popunjene.“
Deficit značajno raste
Međutim, sušno ljeto donosi nove probleme kompanijama i potrošačima. Istovremeno, finansijski izazovi za državu ostaju ogromni. U prvih šest mjeseci ove godine država je potrošila 71,3 milijarde eura više nego što je prihodovala. Državni deficit tako je bio za 36,6 milijardi eura veći nego u istom periodu prethodne godine.
U odnosu na ekonomsku proizvodnju, deficit države, pokrajina, opština i sistema socijalnog osiguranja u prvoj polovini 2026. iznosio je 3,1 odsto, izračunao je Savezni zavod za statistiku na osnovu preliminarnih podataka. To je nešto više od tri procenta, koliko pravila EU dozvoljavaju kao maksimalni budžetski deficit.
Najveći dio deficita odnosi se na državu i savezne institucije, gdje je manjak povećan za 29 milijardi eura i sada iznosi nešto više od 48 milijardi. Deficit je povećan i na nivou njemačkih pokrajina, dok su opštine uspjele da smanje svoj deficit u odnosu na isti period prethodne godine.
Sistem socijalnog osiguranja zabilježio je deficit od 1,8 milijardi eura, nakon što je u prvoj polovini 2025. imao suficit, odnosno višak od 3,8 milijardi. To je prije svega posljedica većih rashoda za državno (zakonsko) zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu.
Situacija s državnim finansijama postaje sve teža
Finansijska situacija u državnom budžetu i dalje je napeta. S obzirom na to da država kroz zaduživanje ulaže milijarde eura u puteve, željeznicu i odbranu, odnosno Bundesver, stručnjaci očekuju da će procenat budžetskog deficita porasti sa 2,7 odsto u čitavoj 2025, na više od četiri odsto u 2027. godini. Rastući dug Njemačke, prema mišljenju nekih ekonomista, povećava rizik da kreditni rejting zemlje bude snižen.
Ako agencije za kreditni rejting Njemačkoj oduzmu najvišu ocjenu AAA („Triple A“), državi bi bilo skuplje da na finansijskom tržištu od investitora pribavi nove količine novca. Veći troškovi kamata dodatno bi opteretili državni budžet, posebno zato što su prinosi na desetogodišnje njemačke državne obveznice nedavno dostigli najviši nivo još od 2011. godine.
Njemačka, kroz zaduživanje, ulaže i u odbranu, odnosno Bundesver.
Privreda se dobro drži, uprkos ratu s Iranom
U posljednje vrijeme sve je više znakova da njemačka privreda polako dobija zamah. Rast podržavaju snažan izvoz, visoki profiti kompanija i oporavak građevinskog sektora, u kojem se ponovo odobrava znatno više stambenih objekata.
Neki ekonomisti zbog toga su povećali svoje prognoze privrednog rasta. Nakon što je njemačka privreda u prvom tromjesečju porasla za 0,4 odsto – što je bilo više nego što se očekivalo – neki stručnjaci sada predviđaju rast od oko jednog procenta za čitavu ovu godinu.
To još ne bi bio snažan privredni uzlet, ali bi bilo znatno bolje od rasta od samo 0,2 procenta u 2025, nakon dvije godine tokom kojih se njemačka privreda smanjivala.
Nizak vodostaj usporava oporavak
Dok milijarde eura koje njemačka vlada ulaže u infrastrukturu i odbranu podržavaju privredu, rekordno nizak vodostaj Rajne predstavlja novi rizik. Zbog otežanog transporta robe riječnim putem usporava se proizvodnja u industrijama poput hemijske.
„U trećem tromjesečju posljedice niskog vodostaja na važnim plovnim putevima mogle bi privremeno da uspore oporavak njemačke privrede“, prognozirala je nedavno njemačka centralna banka, Bundesbank. Prema njenim očekivanjima, privreda bi od jula do septembra mogla samo neznatno da poraste.
Sukob s Iranom i dalje traje
Preporučeno
Visoke cijene energije i dalje predstavljaju teret za kompanije i potrošače. Nakon isteka subvencije na gorivo, stopa inflacije u julu je odmah porasla za 0,5 procentnih poena – na 2,8 odsto. U narednim mjesecima inflacija bi mogla i dodatno da raste. Razlog je to što sukob između SAD i Irana još nije riješen, dok je Ormuski moreuz, ključni pomorski pravac za svjetsku trgovinu naftom i gasom, praktično blokiran.
