Video
Bijes javnosti zbog skandala u CDU oko nabavke maski pojačao je nezadovoljstvo Njemaca koalicijom koju predvode Merkelini konzervativci zbog sporog procesa vakcinacije uzrokovanog komplikovanom birokratijom i nestašicom vakcina.
Ocjenjuje se da će to što Hrišćansko-demokratska unija (CDU) još nikad nije prošla ovako loše u dvije pokrajine na jugozapadu Njemačke, osvojivši daleko manje od 30 odsto u nekadašnjim bastionima, gdje su ranije dobijali i apsolutnu većinu glasova, upaliti sve alarme u stranci Angele Merkel.
Prema izlaznim anketama u jugozapadnoj pokrajini Baden-Virtenberg, Zeleni su osvojili 31,5 odsto glasova, CDU 23 procenta, što je manje od 27 koliko su konzervativci imali na posljednjim pokrajinskim izborima 2016. U susednoj Rajn-Palatinat, lijevo orijentisane socijaldemokrate (SPD) osvojile su najviše glasova 33,5 odsto ispred CDU za koji je prema anketama glasalo 25,5 odsto birača, prenosi Rojters.
Pored strahova od potencijalnog trećeg talasa koronavirusa, reputacija CDU je ukaljana proteklih nedjelja nakon što je nekoliko konzervativnih poslanika podnijelo ostavke zbog optužbi da su primili novac za namještanje ugovora za nabavku zaštitnih maski. Popularnost CDU na nacionalnom nivou je sa 40 odsto od prošlog juna, kada je Njemačka bila svijetli primjer u borbi protiv korone, pala na 33 procenta ovog mjeseca.
Rezultati regionalnih izbora u obje pokrajine otvaraju mogućnost za potencijalne regionalne saveze Zelenih, SPD i liberalnih Slobodnih demokrata, koji su već upravljali Rajna-Palatinatom prije jučerašnjih izbora, navode Vijesti.
Lideri CDU strahuju da ove partije imaju dovoljnu podršku i na saveznom nivou usljed čega bi njihova partija nakon izbora u septembru mogla da završi u opoziciji.
Rezultati takođe predstavljaju udarac za stranačkog lidera CDU Armina Lašeta, koji je favorit u trci za nasljednika Merkelove, nakon što je prije dva mjeseca izabran za čelnika partije.
Poraz uz Baden-Virtembergu, gdje je posljednjih pet godina CDU bila mlađi koalicioni partner Zelenih, mogao bi pomoći Lašetovom bavarskom rivalu Markusu Zederu, šefu Hrišćansko socijalne unije (CSU) sestrinske partije CDU, u njegovim naporima da bude kandidat konzervativaca za kancelara. Zeder i Lašet žele da riješe pitanje kandidature do 23. maja. Nijedan njemački kancelar do sada nije došao iz redova CSU.
Ukazuje se, međutim, da bi za CDU i bavarsku sestrinsku Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU) bilo pametno da potraže dublje razloge pada i ocjenjuje da bi, i da su vremena bolja za CDU, toj stranci bilo teško da u Rajnland Pfalcu pobijedi popularnu socijaldemokratkinju Malu Drajer koja će zadržati premijersko mjesto. Isto važi za zelenog premijera Vinfrida Krečmana u Baden-Virtembergu.
Za CDU je zabrinjavajuće i to što u ove dvije pokrajine više nije potrebna za stabilnu koaliciju. U Rajnland-Pfalcu će vjerovatno biti nastavljena koalicija socijaldemokrata sa Zelenima i liberalima, a sada je matematički ista koalicija moguća i u Baden-Virtembergu.
Krečman je do sada bio u koaliciji s demohrišćanima, ali je pitanje da li ih dalje želi u vlasti. Krečman nije tipičan Zeleni, zapravo biračima djeluje tako konzervativno, kao da je iz CDU.
Ako ipak nastavi koaliciju sa demohrišćanima, to će biti snažan signal pred savezne izbore, jer Zeleni po svaku cijenu žele da vladaju i u Berlinu.
Uprkos padu demohrišćana, moguće da će upravo koalicija ove dvije partije biti jedina matematički i politički moguća, smatra komentator DW.
Nakon 16 godina na vlasti, Merkelova ne traži reizbor u septembru, ostavljajući CDU bez takozvanog “Merkel aduta“ koji je pomagao konzervativnom bloku da pobijedi na četiri uzastopna nacionalna izbora.
Srozavanje stranke pred njeno penzionisanje podsjeća na posljednje godine Helmuta Kola koji je bio kancelar jednako dugo kao i Merkelova, sve do 1998. godine i ostavio CDU u problemima, s teškim godinama u opoziciji.
Za današnje demohrišćane je utjeha da će se njihova prednost na saveznom nivou teško sasvim istopiti do septembra, pa je sva prilika da će dati i sljedećeg kancelara.
Preporučeno
Njemačka i svijet nestrpljivi su da saznaju ko će naslijediti Angelu Merkel, a što prije demohrišćani donesu odluku ko im je kandidat, to će se prije probiti kroz negativne napise o svom kriznom menadžmentu tokom pandemije, zaključuje se u komentaru DW.
