Video
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu povodom objavljivanja njenih memoara govorila je, između ostalog, o tome šta novoizabrani predsjednik SAD-a misli o njemačkim automobilima, otkrila da li su joj bile poznate namjere ruskog predsjednika Vladimira Putina i kako je pokušavala da spriječi “invaziju na Ukrajinu”. Takođe je navela ko joj je pomogao da izbjegne regrutaciju za Štazi i šta bi njena partija trebalo da uradi kako bi pobijedila na predstojećim izborima u Njemačkoj.
Tramp smatrao da ima previše njemačkih automobila na njujorškim ulicama
Merkel je otkrila informaciju da je novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, bio “opsjednut” time što je, po njegovom mišljenju, bilo previše njemačkih automobila u Njujorku, prenio je Corriere della Sera.
“Donald Tramp je bio opsjednut činjenicom da, po njegovom mišljenju, ima previše njemačkih automobila u Njujorku. Uvijek je govorio da bi, ako postane predsjednik, uveo tako visoke carine da bi oni (njemački automobili) nestali sa ulica Menhetna”, rekla je Merkelova.
Ona je rekla da za Trampa ne postoji situacija u kojoj svi pobjeđuju, odnosno da sporazumom obje strane dobijaju određene prednosti.
“Za njega, ili jedna ili druga strana mora da profitira. To je ideja koju ne dijelim. Mislim da smo sklopili mnogo sporazuma u svijetu koji su korisni za obje strane. Vjerujem u moć kompromisa, za razliku od Trampa.
Najvažnije je da sarađujemo s Trampom, kao partneri i predstavnici jedne zemlje”, kazala je Merkel.
Merkel: Znala sam dobro Putinove namjere
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Merkel je rekla da je “veoma dobro” znala njegove namjere.
“Uvijek ih je iznosio, i javno i u povjerljivim razgovorima. Znala sam mnoge njegove ciljeve i bila svjesna da nemamo posla s prijateljem Evrope”, rekla je Merkel.
Ona je dodala da je pokušala da spriječi invaziju Ukrajine “kroz razgovore, ponekad veoma polemične”, ali da se “sa početkom ruskog rata protiv Ukrajine, situacija iz temelja promijenila”.
Migrantska kriza 2015.
Merkel je nazvala “ispravnom” svoju odluku iz 2015. godine da Njemačka ne odbije izbjeglice iz Sirije.
“Čak i gledano unazad, to je bila ispravna odluka, jer su to bili ljudi koji su već došli kod nas. Za mene su evropske vrijednosti stavljene na iskušenje: da li je Evropa sposobna da se prema ljudima u našoj zemlji odnosi humano? To ne znači da svako ima pravo da ostane. Ili da ne bi trebalo da postoje nikakva pravila. Ili da ne treba da činimo sve što možemo da smanjimo ilegalnu imigraciju, jer ljudi plaćaju mnogo novca da bi se dali u ruke trgovaca i švercera, rizikujući svoje živote”, istakla je Merkel.
Na pitanje da li je njena odluka u vezi prihvata migranata favorizovala uspon krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD), Merkelova je odgovorila da je “AfD rođena tokom krize eura, čak i tada sa tezom da (Njemačka) daje previše drugim zemljama”.
Štazi pokušao da je uhapsi?
Merkel je govorila i o pokušaju istočnonemačke tajne službe Štazi da je regrutuje, što je, kako je navela, izbjegla zahvaljujući savetima roditelja.
“I o ovome su nam roditelji dali osnovne savjete za preživljavanje. Pratila sam kada su, tokom mog razgovora za posao u Ilmenau, oficiri Štazija pokušali da me regrutuju kao neformalnog saradnika. Nakon što sam odgovorila da ću taj razgovor odmah prijaviti porodici, pošto se ispostavilo da nisam znala da ćutim, izgubili su svako interesovanje. Diskrecija je bila suštinski uslov za saradnju sa Štazijem”, rekla je Merkel.
Govoreći o predstojećim njemačkim izborima, na kojima se, prema anketama, očekuje da će njena Hrišćansko-demokratska unija (CDU) postati najveća stranka, Merkel je rekla da se kontroverzna njemačka dužnička kočnica, koja ograničava strukturni budžetski deficit na 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda, treba revidirati.
“Vjerujem da u trenutnoj situaciji, suočenoj sa mnogim novim izazovima, treba da bude reformisana – ne da bi se održavala socijalna potrošnja, već investicije”, rekla je Merkel.
Preporučeno
Memoari Angele Merkel pod nazivom “Sloboda: sećanja 1954-2021” biće objavljeni 26. novembra u više od 30 zemalja.
