Video
Grupa francuskih vojnika objavila je otvoreno pismo u kojem upozorava predsjednika Emanuela Makrona da je opstanak Francuske doveden u pitanje poslije njegovih “ustupaka” islamizmu, nekoliko nedjelja nakon što je slična poruka vojnih kadrova potresla političku elitu, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Pismo koje upozorava da se sprema građanski rat, objavljeno na web stranici desničarskog magazina Valou aktuel (Valeurs Actuelles) u večernjim satima 9. maja, slično je prvom pismu koje je ista publikacija objavila prošlog mjeseca kojeg je, dodaje AFP, potpisalo nekoliko oficira i oko 20 polu-penzionisanih generala.
Autori novog pisma sebe opisuju kao mlađe vojnike u aktivnoj službi, takozvana “generacija vatre” koja je, kako tvrde, služila u bezbjednosnoj operaciji Sentinela unutar Francuske, pokrenutoj poslije talasa napada džihadista 2015. godine. Za neke vjerske zajednice “Francuska ne znači ništa osim predmeta sarkazma, prezira ili čak mržnje”, napisali su.
U pismu upućenom Makronu i njegovom kabinetu navodi se da nije riječ o “produženju mandata ili osvajanju novih” već o opstanku zemlje.
“Ako izbije građanski rat, vojska će održavati red na sopstvenom tlu… građanski rat se sprema u Francuskoj i vi to savršeno dobro znate”, navodi se u pismu.
Francuski premijer Žan Kastes je prvo pismo osudio kao “inicijativu protiv svih naših republikanskih principa, časti i dužnosti vojske”, dok je francuski glavni general obećao je da će oni koji stoje iza toga biti kažnjeni.
Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin, blizak Makronov saveznik, osudio je drugo pismo kao “grub manevar”, optužujući anonimne potpisnike da nemaju “hrabrosti”.
Stih Marseljeze
Pripadnici francuske vojske optužuju Makronovu vladu za “kukavičluk, prevaru i perverziju” jer pokušava da ‘ućutka’ upozorenja o građanskom ratu iznesena u prvom pismu, te da prijetnjama kaznom vojnika koji su progovorili “gazi čast veterana i prlja njihovu reputaciju”, napisao je Gardijan.
Takođe se optužuju grupe za borbu protiv rasizma za stvaranje “mržnje između zajednica” i upozorava da bi “slaba” vladina politika mogla da izazove haos koji zahtijeva vojnu akciju za “zaštitu naših civilizacijskih vrijednosti”.
Potpisnici pisma pozivaju se na sedmi stih francuske himne Marseljeze koji se odnosi na “osvećene” ubijene starješine, ističe list i dodaje da je poruka objavljena u prilog prvog pisma, od 21. aprila – na 60. godišnjicu neuspjelog državnog udara protiv generala Šarla de Gola zbog njegove podrške nezavisnosti Alžira.
Oba pisma su objavljena u desničarskom časopisu Valou aktuel, s tim što je na web stranici magazina, uz drugo pismo priložena peticija koju je, kako tvrde, do ponedjeljka ujutro (10. maja) potpisalo preko 76.000 osoba. To je izazvalo brzu i osuđujuću reakciju francuske vlade kao i političara, ukazuje Gardijan.
Olivije Faure iz Socijalističke partije rekao je da su pisma zabrinjavajuća i da bi ljevica trebala da “razmisli o svim tim prijetnjama”, dok je bivši predsjednik Fransoa Oland upitao “kako bi danas vojska vođena takvim osjećanjima i takvom željom mogla odgovoriti principima Republike?”
‘Saosjećanje’ Marin Le Pen
Pismo više hiljada pripadnika vojnog osoblja u kojem se upozorava da će se Francuska suočiti s vojnim udarom ako Makron ne zaustavi “horde muslimana” koji napadaju Francusku iz njenih siromašnih stambenih naselja brzo je podržala liderka nacionalističke opozicije Marin Le Pen, piše londonski Tajms.
Vlada je odbacila drugo pismo vojnih kadrova kao još jedan manevar simpatizera krajnje desnice kako bi pojačala podršku liderki stranke Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) Marin Le Pen dok vodi kampanju za predsjedničke izbore na proljeće sljedeće godine. Kriminal i muslimanska imigracija su, ukazuje list, stubovi njene kampanje, kao što su bili u njenoj neuspješnoj utrci 2017., kada je u drugom krugu izbora izgubila od Makrona.
Govoreći u ponedjeljak, 10. maja na predizbornom skupu za regionalne izbore sljedećeg mjeseca, Le Pen je izrazila saosjećanje sa neimenovanim potpisnicima najnovijeg pisma i obećala da će, ako bude izabrana za predsjednicu, “preduzeti hitne, brze, efikasne mjere za vraćanje vlasti u onim zonama bezakonja koje su sjedište islamističkog i kriminalnog separatizma”.
Valou aktuel je saopštio da je 2.000 mladih vojnika potpisalo drugo pismo, a oko 150.000 ljudi ga je podržalo onlajn. Časopis je uporedio Makrona i njegovu vladu s ratnim nacističkim saradnicima, a oficire koji su potpisali prvo pismo s borcima Pokreta otpora.
Tajms takođe ističe kako su ankete od prošlog mjeseca pokazale snažnu podršku javnosti stavovima objavljenim u prvom pismu, a 58 odsto ispitanika podržalo je penzionisane generale dok se 73 odsto slaže s njihovim stavom da se “Francuska raspada”.
Makronova ‘nota’
Objavljivanje drugog pisma aktivnih vojnika o riziku od ‘građanskog rata’ u Francuskoj stavilo je vladu predsjednika Makrona u defanzivu baš u trenutku kada nastoji da izgleda snažno po pitanju bezbjednosti uslijed straha zbog porasta napada na policajce, ukazuje Politiko.
Jedan policajac je ubijen tokom zaustavljanja droge u Avinjonu prošle nedjelje, dok je prošlog mjeseca u gradu Rambojlet policajca smrtno izbo radikalizovani kriminalac. Istovremeno, ocjenjuje Politiko, Makronova Republika u pokretu (La République En Marche, LREM) se bori da pogodi pravu notu.
“Pismo je gubljenje vremena i ne nudi rješenje”, izjavio je 10. maja za Fransinfo ministar ekonomije Bruno Le Mer, optužujući vojnike da se služe retorikom krajnje desnice. Proteklih dana ministri iz Makronove vlade osudili su pismo vojnika zbog opasnog prelaska granice između vojske i politike, dok su se, u velikoj mjeri, slagali s njima.
“U vremenu smo gubitka vrijednosti”, rekao je poslanik LREM-a Žan-Mišel Fuverge.
“Ti vojnici govore o nesigurnosti, čestim napadima na institucije kao što su policija, vojska i to je realnost, to je realnost koju političari priznaju.”
Međutim, on je insistirao na tome da je upozorenje o građanskom ratu koji se nazire “preuveličano”.
Preporučeno
Makron nije javno odgovorio na pismo, ali je snimljen sa francuskim šefovima generalštabova tokom komemoracije povodom Dana pobjede nad fašizmom, 9. maja, što se tumači kao pokazivanje jedinstva i pokušaj da se okonča kontroverza s vojskom. Ministarstvo odbrane saopštilo je da će biti preduzete sankcije protiv onih koji su potpisali prvo pismo jer su prekršili vojnu dužnost povjerljivosti, napisao je Politiko.
