Video
„Na Kosovu se 95 odsto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktično ne postoji“, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da bi srpski dio Kosova dobio poseban status, po uzoru na Južni Tirol, autonomnu pokrajinu u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori njemački.
Dalje se predlaže ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom.
„Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije“, navodi se u dokumentu.
U dokumentu piše da se hrvatsko nacionalno pitanje može riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH, po uzoru na Južni Tirol.
„To bi Bošnjacima dalo nezavisnu funkcionalnu državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske)“, navedeno je u dokumentu.
Dalje se navodi da za sada „velika većina Bošnjaka podržava evropski put BiH“, ali se dodaje da je „u naglom porastu uticaj Turske i radiklanog islama, zbog čega bi se situacija mogla pogoršati u sljedećoj deceniji“.
U dokumentu se ocjenjuje da su poslije raspada Jugoslavije ostala neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata, kao i da je trenutno teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova.
Članstvo BiH u EU može se u potpunosti isključiti, navedeno je u dokumentu.
Ocjenjuje se da je, u medjuvremenu, „prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj uticaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji“, kao i da, osim Turske, neki lokalni političari i njihove pristalice „lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija i da niko nije zadovoljan situacijom u BiH“.
Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
Prema autorima „non pajpera“, ova „rješenja“ ubrzala bi pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO-u.
Prema pisanju slovenačkog portala, predlozima iz ovog dokumenta oštro se protive SAD, Njemačka, Francuska i druge evropske zemlje.
Medjunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalnog integriteta BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije.Navode da bi to otvorilo Pandorinu kutiju i vjerovatno dovelo do novih ratova.
„Zeleno svjetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalitima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u Sjevernoj Makedoniji, članicama NATO-a“, piše slovenački portal.
Prema informacijama portala „Necenzurisano“, posljednjih mjeseci o BiH su postojala tri „non papera“ u kojima je Slovenija učestvovala na ovaj ili onaj način.
Slovenija je, ističe se, podržala diplomatsku inicijativu Hrvatske u vezi sa BiH, a pridružile su joj se još Madjarska, Grčka, Bugarska i Kipar.
Grčka i Bugarska imaju svoje interese po pitanju Sjeverne Makedonije, posebno u uslovljavanju njenog daljnjeg ulaska u evropske integracije.
Zvanično nije potvrđeno da je predsjednik Savjeta Evrope Šarl Mišel od od Slovenije dobio „non pejper“, ali neslužbeni diplomatski dokument, koji predvidja raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenje Kosova s Albanijom zapravo postoji, piše Necenzurisano.
Prema njihovim informacijama, dokument pod nazivom „Zapadni Balkan – put naprijed“ stigao je u kabinet predsjednika Savjeta Evrope još u februaru.
Prema izvorima slovenačkih novinara, dokument sigurno nije skrojen u slovenačkom Ministarstvu spoljnih poslova, već je dio njegovog sadržaja, prema nekim informacijama, mogao biti napisan u Budimpešti.
Preporučeno
Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o „slovenačkom “ dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese, objavio je portal Necenzurisano.
