Profesor Ekonomskog fakulteta dr Goran Petković kaže za „Novu“ da je sigurno da će ti proizvodi poskupjeti. Ipak, ne vjeruje da će ova poskupljenja biti velika, već će se nove cijene postepeno formirati.
Jednostavno, kako ocjenjuje, niko neće podići cijene, jer voli to da radi – već zato što je to neophodno.
„Svi će podići cijene gledajući u kupovnu moć potrošača. S druge strane, preduzeća nemaju pravo da stvaraju gubitke i ako nabavljaju robu po porasloj nabavnoj cijeni, moraju da je prodaju po porasloj prodajnoj, da u toj transakciji ne bi imali gubitak. Do sad su bili u situaciji da moraju da prodaju po zamrznutoj prodajnoj cijeni koja je niža od nabavne i to se dešava na mnogim tržištima. A država taj trošak svjesno preuzima na sebe“, objašnjava Petković.
Primjera radi, građani Srbije troše struju koja se uvozi po cijeni višoj od one koju plaćaju potrošači, a trošak na sebe preuzima EPS, odnosno država. Ipak, građani Srbije će ovakve razlike u cijeni, koju u prvom trenutku nadoknađuje država, platiti kroz porez.
Kada su osnovne životne namirnice u pitanju, Petković očekuje da će njihove cijene u maju, nakon šest mjeseci, konačno biti odmrznute. Naglašava da će kada se to desi, cijene skočiti i to je sa ekonomske strane normalno.
“Ako je cilj države bio da kroz zamrzavanje cijena pomogne ugroženim grupama građana, to nije bio dobar način”, ističe i navodi da “država treba da direktno pomogne ugroženim grupama građana, a ne kroz zamrzavanje cijena”.
Podsjeća da kada su cene hleba zamrznute, “svi možemo da vidimo kontejnere pune hljeba”, što nije ekonomično.
“Kada bi cijena bila dva ili tri puta veća, bilo bi manje bačenog hljeba. Međutim, onim ljudima kojima su mjesečna primanja takva da im je i hljeb veliki izdatak, treba pomoći da taj hljeb kupe. Ali samo njima, ne i ostalom dijelu stanovništva, kome to nije potrebno”, kaže Petković.
Zamrzavanje cijena, prema njegovom objašnjenju, može da bude korisno u kratkom roku, kada je ono neizbježno i zato ta mera i postoji. Međutim, na duže staze, to je loša mera koja će sigurno dovoditi do poskupljenja. A da li je u konkretnom slučaju ova mjera donijela nešto dobro, vidjećemo nakon odmrzavanja cena.
Prema riječima sagovornika, ako je neko za ovih šest mjeseci “smislio nešto pametno”, onda je mjera bila korisna – zadržalo se direktno prelivanje cijena dok se ne smisli kako pomoći ugroženim kategorijama sanovništva. Ipak, Petković sumnja da se neko bavio situacijom koja će nas dočekati u maju.
“Ako su sve ovo vrijeme iskoristili da identifikuju ugrožena domaćinstva, da smisle da li će ih dovesti u narodne kuhinje, da li će imati neke posebne povlastice pri kupovini, bonove za hljeb, dakle da osposobi sistem za primenu selektivne mjere, onda je to korisno utrošeno vrijeme”, objašnjava sagovornik “Nove”.
Ako to nije slučaj, kako naglašava, svi građani će platiti, a najvišu cijenu platiće oni koji imaju najmanje, jer će najviše poskupjeti upravo osnovni proizvodi.
“Kako svi znamo da ti proizvodi najviše učestvuju u budžetu tih siromašnih, a kada se njihove cijene odmrznu, njima će biti najteže”, navodi on.
Na pitanje koje cijene možemo da očekujemo u prodavnicama u maju, ekonomista Mihailo Gajić odgovara da nijedan stručnjak ne može da prognozira kolika će poskupljenja biti.
Preporučeno
“Slažem se da možemo računicom dovesti zamrznute cijene na nivo proizvoda koji su do sada poskupljivali, ali su te nezamrznute cijene rasle upravo da bi proizvođači uspjeli da smanje gubitke koji su nastali zbog uvođenja ove mjere”, objašnjava Gajić. Kroz osmjeh dodaje da, kada bi znao koliko će tačno cijene da porastu, sada bi bio “na Karibima u jahti od 30 metara”.
Video