Olbrajt je, prilikom predstavljanja političkih preporuka za administraciju izabranog predsednika Džoa Bajdena na Zapadnom Balkanu istakla i da su države Zapadnog Balkana teško pogođene – i zdravstveno i ekonomski, pandemijom koronavirusa.

Bivša državna sektretarka je predložila novu regionalnu strategiju za Zapadni Balkan koja se bazira na tri elementa – bližu saradnju SAD sa Evropskom unijom, suzbijanje korupcije i regionalni pristup koji bi promovisao saradnju SAD i EU ne samo sa državama pojedinačno, već ka zajedničkoj izgradnji ekonomskih veza i političkim reformama.

Olbrajt je istakla i da Srbija ne treba da blokira nezavisnost Kosova.

Na pitanje kongresmena iz Kalifornije da li smatra da Srbija podliježe sankcijama zbog kupovine ruskog oruža Olbrajt je rekla da je potrebno detaljnije istražiti šta se uopšte događa sa kupovinom ruskog oružja.

• To jeste nešto što može biti predmet sankcija ali treba razmotriti šta se tačno kupuje…Potrebna je istraga i akcija Kongresa u tom smjeru – rekla je Olbrajt.

Kada je riječ o uticaju Rusije Olbrajt je iznijela mišljenje da Rusi u Srbiji “vježbaju” ono što rade u drugim djelovima istočne Evrope, da “operišu kako bi podrili demokratiju i odvojili državu od Zapada”.

Bivša državna sekretarka je istakla i da Kina širi svoj uticaj kroz ulaganja u okviru inicijative “Pojas i put”, te je podvukla nedavno otvorenu kancelariju DFC u Beogradu treba iskoristiti kao sredstvo pomoći državama Zapadnog Balkana kroz investicije.

Olbrajt je u svom izlaganju izrazila očekivanje da će zapadnobalkanske države imati partnera u administraciji Džoa Bajdena, koji je, kako je više puta istakla, dobar poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu.

Engel: Srbija da prizna Kosovo

Predsjedavajući Odbora kongresmen Eliot Engel pozvao je Srbiju da prizna Kosovo.

Engel je rekao da je Kosovo nezavisno, da se to neće promijeniti i da nema koraka unazad, a da će Srbija morati da prizna Kosovo kako bi postala članica Evropske unije.

Uz ocjenu da je 1999. godine „spriječen genocid na tlu Evrope“ odlazeći kongresmen Engel je dio svog obraćanja posvetio radu Specijalizovanog suda za ratne zločine na Kosovu.

On je rekao da problemi sa sudom ostaju, da međunarodna zajednica nije pozvala Srbiju, već Kosovo da formira specijalni sud i apelovao Sjedinjene Države i saveznike da „ne dozvole da to postane etnički sud“, budući da su do sada optuženi samo Albanci.

• Čitajte zakon, Sud ima nadležnost za sve ratne zločine koji su počinjeni na Kosovu tokom sukoba, nezavisno od toga koja nacionalnost ih je počinila – rekao je Engel.

Istakao je i da je u Srbiji, nakon zatvaranja suda u Hagu, vrlo malo počinilaca zločina na Kosovu uprkos dokazima privedeno pravdi. Pomenuo je i obećanje sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će riješiti ubistvo trojice američkih državljana albanskog porijekla, braće Bitići iz 1999. godine, ali da ništa nije urađeno.

Govoreći o Srbiji, Engel se osvrnuo i na blisku vojnu saradnju sa Rusijom i napomenuo da je prema izvještaju Pentagona ta saradnja porasla od dolaska Aleksandra Vučića na vlast.

Ponovio je riječi nekadašnjeg američkog zvaničnika Brajana Hojta Jia da „Srbija ne može sjedeti na dvije stolice“ i podsjetio je da je Fridom Haus Srbiju ocijenio kao „hibridni režim“, a da je demokratski prostor smanjen.

Govoreći o Bosni i Hercegovini Engel je rekao da je BiH „zaglavljena“ država. On je istakao da je Dejtonski sporazum odveo BiH najdalje dokle je mogao, ali da političko uređenje sada mora da se mijenja kako bi država mogla da napreduje.

Server: Potrebno savezništvo sa Evropom

Danijel Server, profesor vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins i stručnjak za Balkan, izjavio je da i dalje postoje problemi između Srbije i Kosova, kao i unutar BiH, gdje je Srbija, takođe, faktor.

Istakao je da je za rješenje problema na Zapadnom Balkanu potrebno ponovno angažovanje SAD u regionu i savezništvo sa evropskim partnerima.

Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, stav Servera je da bi glavni cilj trebalo da bude „uzajamno priznavanje i razmjena ambasadora“.

On je istakao i da bi njemačka kancelarka Angela Merkel i izabrani predsjednik SAD Džo Bajden trebalo to da postave kao jasan cilj i da pritisnu evropske države koje nisu priznale Kosovo da to učine najkasnije kad to učini i Srbija.

Govoreći o Bosni i Hercegovini Server je ocijenio da Dejtonski sporazum sada služi “interesima etničkih pljačkaških barona”.

• SAD bi trebalo da pritisnu Evropljane da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske, kao i da ojačaju i premjeste svoje trupe, uz vidljivu američku podršku, u grad Brčko na sjeveroistoku države kako bi blokirali secesiju – rekao je Server.

Server je izjavio i da Evropa i SAD žele postdejtonsku BiH koja može postati članica EU, a da bi to podrazumijevalo izmjenu ustava i državnog uređenja koje se ne temelji na etničkim podjelama.

Bugajski: BiH i dijalog Srbije i Kosova glavni izazovi

Januš Bugajski (Janusz), predstavnik nevladine Džejmstaun fondacije i stručnjak za balkanska pitanja, izjavio je pred Odborom da se njegove preporuke oslanjaju na dva regionalna izazova – dijalog Srbije i Kosova i reformu Bosne i Hercegovine, kao i na eksterne prijetnje koje dolaze iz Kine i Rusije.

• Cilj dijaloga Srbije i Kosova je da treba da obezbijedi međusobno priznanje, kako bi obje države nastavile ka ekonomskom razvoju i evrointegracijama – rekao je Bugajski.

Istakao je SAD u dijalogu ne može da se fokusira samo za ekonomske veze dvije države, zanemarujući ključne političke odluke.

Dejtonski sporazum u Bosni i Hercegovini, prema riječima Bugajskog, po svom sastavu nije mogao da formira integrisanu državu sa efektivnom centralnom vladom.

• Umjesto toga, etno politika je blokirala progres države – rekao je Bugajski.

Rješenje za izlazak iz ćorsokaka su, kako je naveo, ustavne i administrativne i izborne reforme koje treba da podrže Sjedinjene Države i Evropska unija.

On je istakao i da dva strana aktera, Rusija i Kina, direktno doprinose nestabilnosti u regionu. Kako je rekao, Rusija i Kina vide region kao slabu tačku Evrope, gdje mogu da povećaju nadmetanje sa Sjedinjenim Državama i NATO savezom, da manipulišu konfliktima i eksploatišu ekonomske prilike.