Video
Deklaracija, kojom je iskazana podrška usvajanju rezolucije, donesena je na dvodnevnom zasjedanje zemalja članica Organizacije islamske saradnje, koje je završeno u nedjelju u Banjulu, glavnom gradu Gambije, prenosi Fena.
Za deklaraciju je glasalo 57 zemalja članica Organizacije, u kojoj Bosna i Hercegovina ima status posmatrača.
Organizacija islamske saradnje najveća je organizacija nakon Ujedinjenih naroda, a u njenom čalnstvu su zemlje sa četiri kontinenta.
Konačni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je 2. maja ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija.
Savjet bezbjednosti UN zakazao je za 15. maj debatu o BiH, a nije objavljeno šta će biti konkretno tema, niti ko će se obratiti na sjednici.
U finalnom predlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN da 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.
U dokumentu se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterizovao kao genocid, u kome je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.300 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom UN.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćim sudovima na oko 700 godina zatvora.
Preporučeno
Na doživotni zatvor su za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u BiH osuđeni, pored ostalih, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić te ratni predsjednik tog entiteta Radovan Karadžić.
