Video
Osmani je u zvaničnoj posjeti Albaniji rekla da sve demokratske države u regionu trebalo da spriječe sprovođenje tog plana.
Ona je na konferenciji za novinare s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem rekla da nije situacija na sjeveru Kosova otežala dijalog Beograda i Prištine, već da je “Srbija ta koja uzastopnim napadima na Kosovo uvek zaoštrava situaciju u regionu”.
“Ne prođe nedjelja da neko iz Srbije ne puca na kosovske policajce na teritoriji Kosova. Preciznim sprovođenjem plana kakav je (predsjednik Rusije Vladimir) Putin sproveo 2014. protiv Ukrajine, (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić i Srbija imaju za cilj da destabilizuju cijeli Zapadni Balkan, a kroz destabilizaciju našeg regiona da napadnu vrijednosti i sistem vrijednosti na kojima počivaju EU i NATO”, rekla je Osmani, povodom tenzija na sjeveru Kosova.
Tenzije u oblastima na sjeveru Kosova u kojima su Srbi većina porasle su krajem maja, nakon što su se pripadnici srpske zajednice usprotivili albanskim gradonačelnicima koji su izabrani u aprilu.
Izbore u aprilu na Kosovu bojkotovali su birači i stranke iz srpske zajednice.
“Što se tiče toga kako to izgleda na sjeveru, imajte na umu da Srbija stalno nelegalno unosi oružje na Kosovo, Srbija stalno obučava djelove nelegalnih kriminalnih struktura u vojsci Srbije, kako bi oni onda mogli da prave probleme oružjem koje ilegalno unose na sjever Kosova”, rekla je Osmani.
Predsjednica Kosova je, ne navodeći dokaze za svoje tvrdnje, rekla da Srbija “stalno teroriše, zastrašuje i napada građane Srbije koji žive na sjeveru” i da “konstantno uvodi transnacionalne organizovane kriminalne grupe na sjever”.
“Ovo je izazov za cijeli naš region, s kojim sve demokratske države moraju zajedno da se izbore. Ne smijemo dozvoliti da Vučić sprovede Putinov plan na Zapadnom Balkanu”, rekla je Osmani.
Kosovo i Evropska unija (EU) u julu su dogovorili korake koje Priština treba da preduzme za stabilizaciju situacije, uključujući smanjenje prisustva policije u opštinama na sjeveru Kosova i održavanje novih izbora.
Kada su na sjeveru Kosova povećane tenzije, međunarodna zajednica na čelu sa SAD i EU tražila je od Prištine i Beograda da smanje tenzije i vrate se dijalogu za normalizaciju odnosa, u čemu posreduje Brisel.
EU je tada uvela neke kaznene mjere protiv Kosova zbog neispunjavanja uslova, dok su SAD najavile da Priština neće učestvovati u NATO vojnim vježbama “Defender Europe 23”.
Predsjednik Albanije tražio je da Kosovo i Srbija rade na primjeni Sporazuma o normalizacije odnosa koji je postignut u februaru, jer će, prema njegovim riječima, taj sporazum na kraju dovesti do međusobnog priznavanja.
Međutim, sporazum ne podrazumijeva međusobno priznavanje na kome insistira Kosovo, već zahtijeva da Kosovo i Srbija međusobno prihvate dokumente i simbole, uključujući pasoše, diplome i registarske tablice.
Begaj je takođe tražio od Kosova da bliže koordinira svoje poteze s međunarodnim partnerima.
“Uprkos provokacijama za zaoštravanje situacije na sjeveru Kosova i hibridnim intervencijama zlonamjernih trećih aktera, za sve preduzete radnje potrebna je bolja i bliža koordinacija s našim partnerima, SAD i EU”, rekao je Begaj na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Albanski predsjednik je više puta ponovio da je Kosovo nacionalni prioritet i da sve institucionalne strukture Albanije rade na tome da se poveća broj zemalja koje priznaju Kosovo, kao i da se Priština uključi u regionalne i međunarodne mehanizme.
Preporučeno
Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova i dijaspore, nezavisnost Kosova priznalo je 117 zemalja. Međutim, od 1. februara 2021. kada su Kosovo i Izrael uspostavili diplomatske odnose. Kosovo nije priznala nijedna druga država.
