Osmani, koja se u ponedjeljak sastala s komandantom KFOR-a na Kosovu, Ozkanom Ulutašem, rekla je da će se, međuti, razgovori po ovom pitanju nastaviti s tom misijom.

„Ono što smatram ključnim je njegov zahtjev da se u potpunosti koordiniramo sa NATO-om. I slažem se s tim“, naglasila je Osmani.

„Nema smisla da radimo nešto bez osiguranja da su naši bezbjednosni partneri uz nas, jer bi to moglo imati kontraefekat, izazvalo bi mnogo veću prisutnost, stvorilo bi mnogo veću prijetnju mostu, a to nije u interesu Kosova“, ocijenila je Osmani.

Vlada Kosova saopštila je da namjerava da za saobraćaj vozila otvori most preko Ibra, koji razdvaja Južnu Mitrovicu sa većinskim albanskim stanovništvom i Sjevernu Mitrovicu sa većinskim srpskim stanovništvom.

Uprkos protivljenju zemalja Kvinte i NATO-a, premijer Kosova Aljbin Kurti poručio je da most treba otvoriti i da taj potez „nije usmjeren protiv bilo koga“.

Na pitanje o trenutnoj bezbjednosnoj procjeni situacije u vezi sa otvaranjem mosta, na osnovu informacija koje posjeduje, Osmani je rekla da postoji stalna prijetnja od snaga koje su finansirane, podstaknute, politički podržane i vojno obučene od strane Srbije.

Govoreći o nacrtu statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, kojeg Vlada Kosova odbija da proslijedi na razmatranje Ustavnom sudu Kosova, Osmani je rekla da postoji oklijevanje „u vezi s jednostranom primenom Osnovnog sporazuma, kada se Srbija jasno, i na osnovu međunarodnog prava, povukla iz njega.“

„Ako svi znamo i svi se slažemo da se Srbija povukla iz tog sporazuma (Ohridski sporazum), vjerujem da moramo sjesti sa našim partnerima i reći: ako Srbija neće da ga sprovede, a vi i dalje tražite od nas da ga jednostrano sprovedemo, moramo znati šta dobijamo zauzvrat, kakve bezbjednosne garancije dobijamo, kako ćemo oživjeti kampanju za priznanje Kosova i kako ćemo ući u ove međunarodne organizacije zauzvrat.“

Radio Slobodna Evropa: Prošle sedmice ste pomenuli da most u Mitrovici apsolutno mora biti otvoren, ali tako da se izbjegne konflikt sa međunarodnim partnerima Kosova. Da li vas je Vlada Kosova uvjerila da će oni u ovom trenutku odložiti otvaranje mosta, te da će ga koordinisati sa međunarodnim partnerima?

Vjosa Osmani: Moram da istaknem da od prvog trenutka, kada su počele rasprave o mostu, u svakom razgovoru sa Vladom, dobila sam uvjerenja da će to biti u koordinaciji sa međunarodnom zajednicom.

Mislim da se to, ne samo očekuje, nego da je to racionalan pristup, jer kada govorimo o bezbjednosti na terenu, prvi odgovorni su pripadnici Policije Kosova, drugi odgovorni je EULEX, a treći je NATO.

Oni rade ruku pod ruku da osiguraju da postoji mirno i sigurno okruženje za sve ljude na Kosovu. Druga stvar, ne smijemo zaboraviti da je od napada u Banjskoj naša saradnja sa NATO savezom čak i porasla.

Imamo dodatnih 1.000 trupa, te smo osigurali – što je, naravno, bila odluka NATO – da se njihovo prisustvo na granici između Kosova i Srbije učetvorostruči.

Tako da postoji mnogo veće prisustvo koje nam pomaže da zaštitimo našu granicu, i pomaže nam da zaštitimo našu državu od mogućih upada iz Srbije.

To je veoma važna uloga, a od 1999. godine, radili smo zajedno da osiguramo da svake bezbjednosnu odluku – a posebno one u koje je uključen Sjever, ako uzmemo u obzir destruktivnu ulogu Srbije i njenih bandi – donosimo zajedno, zato što svi imamo isti cilj.

Kao što sam rekla, to je mir i bezbjednost za sve građane Kosova, i važno je da se ovaj posao, i naša bliska saradnja, nastave.

Ni Vlada ni bilo koja druga institucija na Kosovu nije odredila datum, zato što mislim da je ključno da prvo sjednemo zajedno sa našim bezbjednosnim partnerima, sa našim saveznicima, prijateljima, partnerima, i napravimo plan.

I onda taj plan postavlja datum, a ne obrnuto, jer možete znati datum samo ukoliko ste na sto postavili sva pitanja bezbjednosti, ukoliko imate jasan operacioni plan kako da se pozabavite tim pitanjima, kako da postupate ukoliko su građani Kosova bilo koje nacionalnosti zabrinuti, kako da više razgovarate sa civilnim društvom, te kako obezbijediti da gradonačelnici Južne i Sjeverne Mitrovice budu uključeni u cijeli proces.

Ali, možda je u ovom trenutku ključno da objasnim zašto sam zainteresovana za ovakvo rješenje.

RSE: Prije toga, mogu li da vas pitam, da li ste razgovarali sa premijerom Kurtijem, otkad je Kvinta tražila odlaganje? Da li ste sa njim razgovarali o ovom pitanju?

Osmani: Kada kažete odlaganje, to znači da je datum već bio određen. Datum nikada nije bio određen.

Ono što je Kvinta tražila, to je da se ne preduzima nijedan potez a da nije prethodno koordinisan. U svim mojim razgovorima, konkretno sa ambasadorom Sjedinjenih Država, bilo je jasno da oni nisu protiv otvaranja mosta, ali da žele da budu sigurni da se svaki korak poduzima zajedno, ta da kad most bude otvoren, to bude održivo, uspješno, te da ne prouzrokuje nikakve tenzije.

Zato sam 1. avgusta, znatno prije nego što je objavljeno saopštenje Kvinte, jasno rekla da je neophodno imati zajednički plan implementacije.

To nije samo želja. Briselski sporazumi u stvari to traže od svih nas, da dogovori iz dijaloga koji predvodi Evropska unija (EU) budu u potpunosti implementirani.

‘Osam godina’ kašnjenja sa otvaranjem mosta

RSE: Ipak, očigledno je da je premijer Kosova planirao da otvori most. Sastao se sa Kvintom, informisao ih je o svom planu da otvori most. Najavio je da će biti obavljeni neki radovi, da će se razgovarati sa građanima.

Nakon toga, vidjeli smo da zemlje Kvinte prvo reaguju zajedno, pa jedna po jedna. Tako da, moguće je da su postojale sugestije da će most biti otvoren vrlo brzo.

Osmani: Naravno, moramo tražiti da most bude vrlo brzo otvoren, jer već kasnimo osam godina.

Ali, s druge strane, to ne znači da je bilo ko u kosovskim institucijama ikad rekao Kvinti da će u potpunosti zanemariti njihovu brigu za bezbjednost, ili da želimo ovo da radimo bez njih.

Nisam upoznata sa tim da je premijer ikada rekao bilo kome iz Kvinte da će ovo učiniti bez koordinacije sa njima, nego suprotno, kao što smo vidjeli, naravno, u našim razgovorima, ali i iz njegovih kasnijih izjava.

Jasno je da su sve institucije Kosova na istim pozicijama što se tiče koordinacije sa SAD, sa zemljama članicama EU, i sa svim NATO akterima, zato što je to u interesu Kosova, i niko ne bi imao koristi od konflikta između Kosova i NATO.

Kada kažem konflikt, ne mislim samo u smislu neslaganja u riječima, ali za nas nema smisla da radimo bilo šta a da ne budemo sigurni da to podržavaju naši bezbjednosni partneri, jer bi izazvalo kontraefekat, prouzrokovalo bi mnogo veće prisustvo NATO na mostu, a to nije u interesu Kosova.

Sem toga, to bi ponovo pokrenulo narativ nekih koji insistiraju da ovo ponovo mora postati tema dijaloga sa Srbijom.

Što se toga tiče, bila sam veoma jasna. Mislim da apsolutno nije u interesu Kosova, te je protiv njegovog Ustava i suvereniteta, da vodi dijalog sa Srbijom o pitanju mosta.

RSE: Dakle, u ovom trenutku, možemo li jednostavno reći da most za sada neće biti otvoren?

Osmani: Zavisi šta znači „za sada“, jer naše konsultacije sa međunarodnom zajednicom se nastavljau, i naravno, razgovarala sam danas o ovome sa komandantom KFOR-a, a imaću i veoma značajne sastanke sa predstavnicima NATO, počevši sutra, što će trajati do kraja avgusta, prije nego što nastavim sa međunarodnim putovanjima.

U svim ovim sastancima, na visokom nivou sa predstavnicima NATO, objasniću im sljedeće.

Neki kažu da o ovome treba pregovarati u sklopu dijaloga, ali za to apsolutno nema prostora, dok istovremeno, kao što sam rekla, to ne bi bilo u interesu Kosova, pa čak ni regiona.

RSE: KFOR insistira na tome.

Osmani: Da, i ovo ćemo razjasniti sa visokorangiranim delegacijama NATO-a, koji u sljedećih nekoliko dana počinju svoje posjete, da bi to u stvari bilo kršenje sporazuma koje je predvodila EU, ako bismo tako postupili to bi bilo u suprotnosti sa svime što su sporazumi pod vodstvom EU postigli, uključujući osnovni sporazum iz februara 2023. godine.

Još 2014. godine, u Briselu je postignut sporazum između Kosova i Srbije, kada je riječ o revitalizaciji mosta, jedna od prvih stvari koje se pominju navodi da se mora pratiti i poštovati zakon Kosova.

Dakle, kosovski zakoni moraju biti poštovani kod bilo kojeg kasnijeg rješenje.

Dalje, navode se obaveze EU, koja mora obaviti tehničku evaluciju, te praktično da provede revitalizaciju i obnovu mosta; sve to je učinjeno, završeno.

Nakon toga, u avgustu 2015, sklopljen je drugi sporazum, koji navodi koji su dalji koraci, a drugi član ovog sporazuma je od ključne važnosti – on navodi da će most biti otvoren za sav saobraćaj ne kasnije od juna 2016. godine.

Pominje se i uloga EU u pomaganju ekonomske integracije građana, te ne pominje nikakvu ulogu Srbiju, kao ni prvi dokument. Opet, postoje neki koji kažu da se ipak treba napraviti plan implementacije.

Nema potrebe, plan implementacije već postoji, dogovoren je 5. avgusta 2016. godine, i tako je detaljan da bi vas to iznenadilo.

Dakle, u tom planu se može vidjeti uloga gradonačelnika Sjeverne i Južne Mitrovice, možete vidjeti šta će raditi oni koji moraju da rekonstruišu cestu u Ulici Kralja Petra, kako je oni zovu, a naravno pominje se i revitalizacija i olakšavanje kontakta između ljudi u Sjevernoj i Južnoj Mitrovici, razmjena, razumijevanje.

Takože se definiše uloga KFOR-a i EULEX-a, zato sam rekla da imamo obavezu koja potiče od dijaloga predvođenog EU, koji navodi da su Policija Kosova, EULEX i KFOR, u skladu sa svojim mandatima, prvi, drugi i treći odgovorni, za obezbjeđivanje sigurnog okruženja.

Oni će se konsultovati o prikladnim bezbjednosnim mjerama, uključujući u sve i dva gradonačelnika.

Tako da, ne pominje se nastavak pregovora o implementaciji između Kosova i Srbije, nego suprotno, oni gledaju na ovo pitanje kao riješeno, a nakon toga pozivaju dvije strane da govore o implementaciji drugih stvari, kao što je energetika, Zajednica [opština sa srpskom većinom], telekomunikacije, itd.

Kao što znate, pitanja energetike i telekomunikacija su riješena.

RSE: Most nije otvoren.

Osmani: Da, nije otvoren, jasan je razlog, jer gradonačelnik Sjeverne Mitrovice, koji je imao ulogu ovdje u prošlosti, nije kooperativan po ovom pitanju.

Ipak, uvjerenja sam da se trebamo vratiti na osnove. U interesu građana svih nacionalnosti je da rade jedni sa drugima, da kontaktiraju jedni sa drugima, da mogu vršiti sve oblike razmjene.

Most kao ‘simbol separacije’
RSE: Lokalni Srbi strahuju zbog otvaranja mosta.

Osmani: Opet kažem, vratimo se osnovama. Postoje već dva mosta, kao što znate, dva mosta koja su otvorena za saobraćaj. Tako da već postoje mostovi otvoreni za saobraćaj zbog kojih ne strahuju.

Čega ima da se boje, ako se jednostavno treći most otvori za saobraćaj?

Nažalost, most je postao simbol separacije, zbog čega bismo svi trebali da se udružimo i radimo na integraciji.

Zato što su u ovom vijeku neke od najvažnijih vrijednost evroatlantske zajednice multietničnost, spajanje ljudi, podizanje mostova. Ne bismo trebali da dozvolimo, osim ako se ne radi o specifičnom, značajnom razlogu, blokadu u komunikaciji između ljudi, da ne mogu da se odvezu iz jednog u drugi dio.

Na isti način na koji iz Prištine vozimo do Gračanice bez problema, kako idemo iz Vitine do Klokota. Govorim o albanskim većinskim i srpskim manjinskim lokalnim zajednicama.

Kao što sam rekla, saobraćaj već ide od sjevera ka jugu i nazad. Ovo ne bi bilo ništa novo. Moramo psihološki da uklonimo barijere koje sprečavaju ljude da rade jedni sa drugima.

Slučaj Banjska

RSE: Kosovo je odbilo zahtev Srbije za slučaj Banjske. Kako gledate na tu odluku?

Osmani: Mislim da bi Ministarstvo pravde trebalo da ima više detalja, ali smatram da je odbijanje urađeno na zakonskim osnovama jer je zahtjev podnijet uz kršenje nekog od zakonskih kriterijuma koje je potrebno ispuniti da bi se desila međunarodna pravna saradnja.

RSE: Da li i mislite da bi Kosovo i Srbija trebalo da sarađuje po tom pitanju?

Osmani: Vjerujem da i Srbija i Kosovo imaju dovoljno dokaza čak i bez međusobne saradnje da bi Radoičić bio uhapšen i ne samo on, ima dosta drugih koji su učestvovali u aktu agresije protiv Kosova.

I vjerujem da ako budu ispunjeni pravni kriterijumi u budućim zahtjevima i naravno da se to može desiti i to je takođe riješeno u dijalogu koji vodi EU o tome kako se ova međusobna pravna saradnja odvija.

Ali dozvolite mi da ponovim jednu činjenicu. Mnogo se priča o ljudima koji su proveli taj akt agresije. Ne treba zaboraviti ko je to naručio. Aleksandar Vučić je naredio napad na Banjsku. Naši partneri u NATO-u to vrlo dobro znaju.

RSE: Da li vam je to neko rekao?

Osmani: Dozvolite mi da ponovim, naši NATO partneri to vrlo dobro znaju, on je bio glavni organizator. I on nastavlja da bude glavni organizator svakog napada i tenzija, ne samo na Kosovu, već i u ostatku regiona.

Zato svi treba da budemo pažljivi, jer kada se bavite takvim umovima, morate se sakupiti, pregrupisati, reorganizovati, razumjeti ko su vam prijatelji i partneri i raditi s njima da spriječite takve scenarije koji pokušavaju da vrate region u ’90-e godine.

RSE: Da li je to potvrdio neko od saveznika Kosova?

Osmani: Znate da ja takvo nešto ne bih rekla samo zato što vjerujem da je tako. To nije samo pretpostavka. To nije politička pretpostavka.

Pouzdano znam da je Aleksandar Vučić direktno umiješan u naručivanje napada u Banjskoj.

RSE: Zašto je Zapad neodlučan o ovome?

Osmani: Pa, to je pitanje koje treba postaviti drugima.

RSE: Pitate li ih o tome?

Osmani: Sve vrijeme.

RSE: Šta kažu?

Osmani: Na svakom pojedinačnom sastanku. Pa, dobijam različite odgovore u zavisnosti od toga koga pitam.

RSE: Kao?

Osmani: Ne bih o tome. Treba da se neke stvari drže pod diskrecijom zbog pravila diplomatije. Ali nastavljamo da radimo sa našim partnerima. Nema drugog načina.

Mjesto Kosova je u evroatlantskim institucijama. To su zemlje s kojima dijelimo iste vrijednosti, iste temeljne vrijednosti koje stoje u temeljima naše zemlje. Dakle, uprkos malim neslaganjima o pristupima koje bismo mogli imati, prije ili kasnije ćemo završiti kao dio te porodice. I na ovome treba da radimo zajedno.

Čak i najveće zemlje i najveće supersile, kao što su Sjedinjene Američke Države, javno kažu moramo da radimo sa prijateljima. Ne možemo da radimo sami.

Naravno, isti princip važi i za Kosovo, posebno kada znamo da na terenu, bezbjednost na terenu, naše granice zajednički štite naši muškarci i žene u uniformama i muškarci i žene u uniformama iz zemalja sve do SAD-a.