Video
Bio sam pomalo iznenađen, kratko je prokomentarisao Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, prošlonedeljnu situaciju u kojoj se našao u Vašingtonu, prije susreta s generalom Herbertom Mekmasterom, savjetnikom za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Donalda Trampa.
Nekoliko trenutaka prije početka sastanka, Dačiću je pristupio četrdesetogodišnji muškarac, za kojeg je bilo očigledno da je povjerljiv Mekmasterov saradnik, pružio ruku i predstavio se na kvalitetnom srpskom: “Dobar dan, ja sam s Kosova i zovem se Ilji Bajraktari”.
I dok je Dačić kod saradnika pokušavaoda dozna ko je misteriozni Albanac koji sjedi uz Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, započeo je sastanak šefova diplomatija zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, s Mekmasterom, odakle je kasnije poslan službeni izveštaj prema kojem se “razgovaralo o tome kako SAD i zemlje Zapadnog Balkana mogu produbiti i proširiti koordinirane napore u promovisanju mira, prosperiteta i vladavine zakona svuda u regiji, uključujući i suprotstavljanje izazovima kao što su korupcija ili organizovani kriminal”, piše hrvatski Jutarnji list.
Kada se vratio u Beograd, Ivica Dačić je novinarima prepričao događaj iz Vašingtona, uz opasku: “Sada je jasno zašto Amerika vodi takvu politiku”. Bila je to aluzija, kako se dvojica misterioznih muškaraca nalaze iza Trampove odluke da ne mijenja dosadašnju američku politiku na Balkanu, a kamoli povuče priznanje Kosova.
Preporučeno
Aluzija se odnosila na braću Iljbera i Iljija Bajraktarija, nekadašnje kosovske izbjeglice, koji su se, kao u holivudskom filmskom scenariju, popeli na izuzetno visoke položaje u bezbjednosno-obrambenim strukturama Sjedinjenih Američkih Država.
Njihova priča započela je 1999. kada je NATO bombardovao Srbiju. Među hiljadama izbjeglica u Makedoniji nalazio se i Iljber Bajraktari, koji je u to vrijeme radio kao vodič za američku TV stanicu ABC. Nekoliko mjeseci posle, Bajraktari je dobio američku izbegličku vizu i stigao u Vašington, gdje je mjesecima stanovao kod ABC-jevih novinara s kojima je radio na Kosovu.
“Nisam želio da budem izbjeglica jer sam radoholičar i zato mi je odgovarala Amerika, u kojoj se radi puno više nego u Evropi. Ali najprije je trebalo da završim fakultet, prijavio sam se na Prinston i prošao sam testiranje”, ispričao je 2008. u intervjuu za Voice of America, jednom od rijetkih javnih nastupa.
Pouzdan operativac
Tako je započela karijera Iljber Bajraktarija, koji je diplomirao na Prinstonu, zaposlio se u američkoj administraciji i već 2008. radio u Iraku s bivšim direktorom CIA Dejvidom Patreusom, a sada je viši direktor za politiku u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD. U međuvremenu u SAD je stigao stariji brat Ilji, koji je diplomirao na Harvard Kenedi Školi za upravljanje, potom ušao u obavještajnu zajednicu, gdje je bio zadužen za politiku prema Avganistanu i Indiji, a nakon toga, postao član savjetničke ekipe generala Martina Dempsija, zapovjednika Zajedničkog stožera Oružanih snaga SAD. U međuvremenu, braća Bajraktari su 2004. postali američki državljani.
U stvari, još 2016. godine braća Bajraktari su u pojedinim medijima opisivani kao izuzetno uticajan dvojac za vrijeme Obamine vladavine. Tako je Karl Vug, koji je bio viši savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti u Obaminoj administraciji izjavio kako “nikad još nije čuo da dva brata imaju takav uticaj iza scene u Pentagonu, poput njih dvojice”. Opisano je kako je Ilji Bajraktari redovno pratio ministra obrane Eštona Kartera prilikom putovanja u insotranstvo i učestvovao na službenim sastancima. Jli Bajraktari bio je zadužen za spoljno političke operacije koje je vodio Pentagon na području Irana i Iraka, a učestvovao je i na izradi nuklearnog sporazuma s vlastima u Teheranu. U izjavi za Medium.com rekao je kako je njegov “posao da se realizuju vizije najvažnijih Obaminih saradnika”. Manje od četiri mjeseca kasnije, Donald Tramp je postao predsjednik SAD. Većina demokratskih kadrova napustila je državnu službu i otišla iz Vašingtona, i slična sudbina čekala je Jlia i Jlbera Bajraktarija. Ali u februaru je došlo do prvog velikog skandala u Trampovoj administraciji, koji je, posredno, pomogao braći.
Donald Tramp je 20. februara imenovao generala H. R. Mek Mastera za novog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, što je postalo najosjetljivije mjesto u administraciji nakon što je abdicirao general Majkl Flin zbog ilegalnih kontakata s ruskim ambasadorom. Kada je Herbert Mek Master postao Trampov savjetnik, odlučio je da zadrži niz Karterovih saradnika, i tako je bivšim Obaminim saradnicima omogućio ostanak u administraciji. U novom rasporedu snaga, Ilji je postao jedan od najpovjerljivijih Mek Masterovih saradnika, kojeg ostali službenici opisuju kao “čuvara ulaza” savjetnika za nacionalnu bezbjednost, što je položaj poput šefa kabineta koji pregleda sve pristigle zahtjeve i odlučuje koje će proslijediti Mek Masteru.
Ali Mek Masterova odluka o zadržavanju Obamine ekipe naljutila je radikalne desničare u Trampovoj administraciji. Prije svih Stiva Banona, koji je kao voditelj izborne kampanje imao najvažniju ulogu u Trampovoj pobjedi, ali je u avgustu ove godine smijenjen jer se neprestano sukobljavao s većinom saradnika američkog predsjednika.
