GEOPOLITIKA U PRVOM PLANU
Za razliku od ranijih godina, ekonomske teme nijesu bile u fokusu razgovora. Geopolitičke tenzije, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, obilježile su veći dio foruma. Nastupi američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući poruke o trgovinskim barijerama i jačanju nacionalnog interesa, izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i dodatno otvorili pitanje pouzdanosti transatlantskog partnerstva.Rat u Ukrajini i širi bezbjednosni izazovi ostali su prisutni u gotovo svim razgovorima, čak i kada nijesu bili formalno na dnevnom redu. Povratak ruskih predstavnika u Davos, iako ograničen i simboličan, dodatno je naglasio složenost trenutka i ukazao na činjenicu da globalni sukobi ulaze u dugotrajniju fazu bez jasnih rješenja.
GLOBALNA EKONOMIJA BEZ SNAŽNOG ZAMAHA
Poruke ekonomskih lidera bile su umjereno optimistične. Globalna ekonomija, prema njihovim procjenama, ostaje stabilna i pokazuje određeni stepen otpornosti uprkos političkim pritiscima. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a finansijski sistem funkcioniše bez većih poremećaja.
Ipak, gotovo svi sagovornici upozorili su na niz strukturnih problema: spor rast produktivnosti, visoke nivoe javnog duga i sve izraženiju nejednakost. Investicije su oprezne, a kapital se kreće ka sigurnijim tržištima. Opšti utisak je da globalna ekonomija izbjegava krizu, ali i da nema kapacitet za snažniji rast bez dubljih reformi.
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA KAO DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOV
Razvoj vještačke inteligencije bio je jedna od centralnih tema foruma. Tehnološke kompanije predstavile su AI kao ključni pokretač budućeg rasta i konkurentnosti, dok su predstavnici sindikata i dio političkih lidera ukazivali na potencijalno ozbiljne posljedice po tržište rada.
Posebna zabrinutost odnosi se na uticaj vještačke inteligencije na kancelarijske i administrativne poslove, što bi moglo dovesti do pritiska na srednju klasu i dodatnog produbljivanja socijalnih razlika. Istovremeno, postalo je jasno da se AI sve više posmatra kao strateški resurs, zbog čega države nastoje da razviju sopstvene kapacitete i smanje tehnološku zavisnost.
ENERGETSKA POLITIKA IZMEĐU AMBICIJA I REALNOSTI
Energetska tranzicija ostala je jedno od najkontroverznijih pitanja. Dok dio učesnika insistira na ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva, drugi zagovaraju pragmatičniji pristup koji podrazumijeva nastavak ulaganja u fosilna goriva radi energetske sigurnosti.
Razlike u stavovima odražavaju različite ekonomske interese i geopolitičke pozicije zemalja učesnica. Davos je pokazao da ne postoji jedinstven globalni konsenzus o tempu i načinu energetske tranzicije, već niz paralelnih strategija koje se često međusobno sudaraju.
POMJERANJE GLOBALNE RAVNOTEŽE MOĆI
Forum je potvrdio dalje slabljenje dominantne uloge Zapada u globalnim ekonomskim tokovima. Sve veći značaj imaju Indija, zemlje Bliskog istoka i pojedine azijske ekonomije, koje se nameću kao stabilni akteri u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Njihov nastup bio je usmjeren na dugoročni rast, investicije i tehnološki razvoj, bez izraženih ideoloških poruka. Ovaj trend ukazuje na formiranje multipolarnog svijeta u kojem će ekonomska i politička moć biti raspoređena između više centara, što će zahtijevati prilagođavanje postojećih međunarodnih odnosa.
Preporučeno
Davos 2026 nije ponudio jasne odgovore na ključne globalne izazove, ali je pružio realističnu sliku trenutnog stanja svijeta. Dominacija geopolitike nad ekonomijom, oprez u pogledu rasta, ubrzani tehnološki razvoj i pomjeranje globalne moći ukazuju na period povećane neizvjesnosti. Umjesto optimizma, forum je obilježila svijest da se globalni sistem nalazi u fazi prilagođavanja, u kojoj će sposobnost upravljanja rizicima biti jednako važna kao i ekonomski rast.
Video