Video
Hrvatska je 1. jula 2013. ušla u Evropsku uniju.
“Mislim da je ovih deset godina bilo sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, šengenu i eurozoni, prenijela je Hina.
Ne možemo biti u jezgru više nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proevropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u vladajućoj koaliciji, i svih reformi koje smo preduzeli u ovom sedmogodišnjem mandatu. Znam da moramo još puno učiniti u nizu područja, ali to moraju svi. Imaju i drugi problema, i oni koji su osnivači EU imaju problema – istakao je on.
On je kazao da je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovu deceniju „hvatanja koraka“ sa zemljama srednje i istočne Evrope.
Prema njegovim riječima, 2016. godine „apsorpcija finansijskog okvira“ je bila devet odsto, a danas je 124. Što se tiče Fonda solidarnosti, alokacija je bila milijardu i tri miliona eura, a Hrvatska je sada na milijardu i 400 miliona eura.
Podsjetio je i da je Hrvatska među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na krizu kovida. Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, evropskim stabilizacionim mehanizmom, zaštitom spoljne šengenske granice u jednom sasvim drugom položaju, rekao je on.
“Mislim da možemo biti ponosni na naša dostignuća. (…) Vrijeme je da se podvuče crta i kaže: Mislim da smo napravili veoma mnogo”, dodao je premijer.
Govoreći o krizama poput pandemije kovida, Bregzita, migrantske krize, terorističkih napada i velike finansijske krize 2008. godine gdje je „EU naučila lekciju“, Plenković je rekao da su krize unutar EU-a stalne.
Preporučeno
“Tu je i brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju Hrvatska najsnažnije osuđuje, a koja je prouzrokovala energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske. Mislim da ćemo mi tek vremenom razumjeti šta znači članstvo u eurozoni za Hrvatsku, šta znači evropski stabilizacionii mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koje drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju sa spoljnim šokovima”, zaključio je Plenković.
