Video
Gotovo dva mjeseca nakon izbora mandatar Zdravko Krivokapić konačno je izašao s imenima novih ministara, o kojima bi u srijedu 2. decembra trebalo raspraviti Skupština.
S obzirom na izbor imena koja su se našla na listi, čini se da su pred Crnom Gorom burni dani koji bi mogli izazvati političku krizu i napetosti, prenosi Jutarnji.
Kako dalje piše, izborom imena nezadovoljna je procrnogorska struja, koja već potpisuje i peticije protiv nekih imenovanja, ali i neki iz radikalnih prosrpskih stranaka, a s obzirom na to da je odnos snaga u Skupštini samo “plus jedan”, 41 – 40 za prosrpske stranke, napetost se već osjeća u vazduhu. U tamošnjoj javnosti ističe se da je izbor većine ministara, zapravo, usaglašen sa sada pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, a i većina kandidata otvoreno ističe svoju bliskost sa SPC-om i Srbijom.
Vlada će imati 12 ministara, kako kaže budući premijer – kao “12 apostola o kojima nas je podučavao naš mitropolit Amfilohije”. Naime, velika većina predloženih ima direktne veze, bilo porodične, bilo poslovne, s vrhom SPC-a. Tako je za ministra pravosuđa i manjinskih prava predložen Vladimir Leposavić, koji je dio pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske, te se protivio Zakonu o slobodi vjeroispovijesti zbog kojeg je i došlo do toga da SPC “preuzme” i političke uzde u svoje ruke.
Slično je i s ministrom ekologije i urbanizma Ratkom Mitrovićem s Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, čiji je lik, kažu, naslikan u ktitorskoj fresci u hramu Hristova vaskrsenja u Podgorici u znak zahvalnosti za podršku i priloge koje je dao za njegovu izgradnju. Za ministarku zdravstva ističe se Jelena Borovinić, šefica Pulmološke klinike gdje je s koronom ležao mitropolit Amfilohije.
Za tri važna ministarstva – vanjskih poslova, odbrane i unutrašnjih poslova – predloženi su, kažu nam, uglavnom anonimci bez većeg iskustva. Đorđe Radulović je niži službenik MVP-a i radio je tek u ambasadi u Bukureštu, a Sergej Sekulović, za MUP, i Olivera Injac, za odbranu, jedina profesorica sigurnosti u Crnoj Gori, uglavnom su široj javnosti nepoznanica, ali su kompromis sa zapadnim ambasadama (Injac pogotovo) koje su tražile da na ta mjesta ne dođu stranački obojeni ljudi, nego oni “prozapadne orijentacije”.
No, hoće li ispuniti taj uslov, ne zna se, ali vlada će, kažu u Podgorici, biti šizofrena, od rigidnih desničara koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije do nekih navodno prozapadnih i građanskih stručnjaka bez političkog iskustva, a Dritan Abazović, koji bi trebalo da bude garancija da se politički “kurs” Crne Gore neće mijenjati, bit će njen potpredsjednik.
No, najveća se pobuna digla protiv naimenovanja Vesne Bratić za ministarku obrazovanja, što je u ovoj konstelaciji epohalnog sukoba prosrpskih i procrnogorskih snaga gotovo najvažniji resor u vladi. Naime, prosrpske stranke otvoreno negiraju crnogorsku etničku, vjersku, kulturološku i državotvornu samobitnost, inzistirajući da su Crnogorci tek dio srpskog nacionalnog korpusa, zavičajno-lokalna, a ne etnička odrednica.
A i budući premijer Krivokapić svojom izjavom da odnose Srbije i Crne Gore vidi kao vezu “dviju srpskih država” izazvao je uznemirenost u jednom dijelu javnosti, a oduševljenje u drugome, što samo potvrđuje nepomirljivi i sudbonosni raskol crnogorskog društva i političke scene. Protiv imenovanja Vesne Bratić 150 crnogorskih intelektualca i javnih radnika potpisalo je peticiju u kojoj navode kako je njezin izbor bio “motivisan njenim kleronacionalističkim stavovima, a ne stručnim kvalifikacijama”. Navodi se kako Bratić Crnogorce naziva “Novocrnogorcima, Montenegrinima, Milogorcima, Dukljanima koji su dio etničkog inženjeringa”. Osim toga, podgorički mediji navode da se Vesna Bratić otvoreno predstavlja kao “srpski nacionalist”, pa i “četnik”.
Sljedeće je godine popis stanovništva koji nazivaju “majkom svih bitaka” za opstanak jedne ili druge opcije. Srbija i prosrpske stranke smatraju to završnom strateškom i političkom operacijom “posrbljavanja” Crne Gore jer je cilj ostvariti prevagu Srba nad Crnogorcima. Očekuju se i promjene Zakona o državljanstvu kojima bi se, kažu u Podgorici, omogućilo da više od 200 tisuća ljudi u Srbiji, podrijetlom iz Crne Gore, dobije crnogorske dokumente, a time i pravo glasa.
Preporučeno
Procrnogorske stranke odbijaju prihvatiti tu vladu, smatrajući da je to igranje s opstankom države i nacije te da je vlada opasno provizorna i banalna, a i jedan od lidera prosrpske koalicija (koji se nadao nekom ministarskom mjestu) Nebojša Medojević rekao je da se radi o “eksperimentalnoj, autokratskoj i teokratskoj vladi” i, kako pišu podgorički mediji, naglasio kako su kandidati nepoznate i neiskusne osobe, te da je sve to “jedna velika prevara naroda i opasno igranje sa sudbinom države”.
