Video
Prije nekoliko dana, svijet je obišla vijest da su albanske bande sve jače na ulicama Velike Britanije, sa čime se povezuje i porast nasilja, ali i kokaina koji navodno po naručivanju na kućnu adresu stiže brže od pice – za samo 15 minuta.
Preporučeno
Albanska mafija, koju prati takva reputacija da navodno čak i italijanski mafijaši ne vole da sarađuju sa njom, aktivna je u cijelom svijetu i to zahvaljujući kombinaciji porodičnih veza, političkih veza i specifičnog, plemenskog morala.
O albanskim mafijaškim porodicama se malo šta zna pouzdano, ali vjeruje se da narko biznis u Albaniji kontroliše njih 15. Svaka upravlja određenim dijelom zemlje i svaka ima jake veze u svijetu politike.
Skadar drži moćan klan Šakja, klan Aljuši nalazi se na području Kučaja, a na spisku poznatijih imena su i porodica Osmani i Keljmendi, čiji je vođa Naser Keljmendi osuđen na šest godina zatvora u Prištini u februru ove godine.
U medijima često su se pominjali i klanovi kojima rukovode porodice Kula, Abazi, Borici i Brokaj, a za koje se najčećše tvrdi se da pod njihovom komandom nalazi gotovo 20 kosovskih „familija“ koja zajedno kontrolišu, ne samo tržište narkoticima već i šverc droge, oružja, cigareta, prostituciju, reketiranje, pranja novca i ucjene.
Uska specijalnost porodice Kula je droga (posebno ona koja se švercuje iz Turske) porodica Abazi osim droge švercuje i oružje, a njihovi poslovi su uglavnom okrenuti ka Italiji, dok je “porodični biznis” klana Borici prostitucija.
Porodica, besa, kod časti
U biti albanske mafije je porodica. Disciplina je na izuzetno visokom nivou, što je donekle potpomognuto i činjenicom da se neposlušni brutalno kažnjavaju.
Drugi razlog je „besa“, odnosno obećanje (data reč, čast) kako se najčešće prevodi. U albanskoj kulturi „besa“ igra važnu ulogu u rješavanju međuljudskih odnosa (ima i posebnu ulogu u krvnoj osveti) od vremena plemenskih zajednica do danas. Po stupanju u klan, novi članovi daju svoju „besu“, što znači da su spremni da daju i svoj život. Još jedan bitan princip je etnička pripadnost.
Albanske bande sarađuju sa drugim klanovima, ali dio klana može biti samo neko ko je Albanac ili porijeklom iz Albanije, kao što je to slučaj u organcima mafije koji posluju preko okeana.
Klan (fis, bratstvo) ima “izvršni komitet” koji se zove “barjak”. Barjak bira čelnike svih jedinica zaduženih za konkretne poslove ili teritorije, a taj čelnik se zove “krje”. Krje bira svog zamjenika koji se zove “krjetar”. Krjetar potom bira “prijatelja” (mik) koji djeluje kao veza između njega i običnih “vojnika” .
Albanski klanovi su izuzetno zatvoreni i smatra se da je najteže infiltrirati se u njihove redove. Članovi klana zapravo zaista rođaci (od najuže do proširene porodice), a takođe i brakovi igraju važnu ulogu u širenju klanova.
”Albanska republika kanabisa”
Stručnjaci procjenjuju da albanska mafija držai čak 75 odsto svjetskog tržišta narkotika, a tone marihuane i hašiša proizvode se upravo u Albaniji, najčešće uz prećutno odobrenje lokalnih vlasti.
{youtube}DHbhvqsCJTc{/youtube}
Najbolji primjer je Lazaret, malo selo na jugu Albanije koje naseljava tek nešto više od 2.000 ljudi. Zvanično, lokalno stanovništvo se bavi poljopriredom i stočarstvom, ali je širom svijeta poznato kao albanska prijestonica kanabisa ili „republika kanabis“ u kojoj se godišnje proizvodi oko 900 tona kanabisa.
Lokalni klanovi toliko su moćni da policija do 2014. godine punu deceniju nije smjela da se približi selu, jer je lokalno stanovništvo angažovano na plantažama kanabisa naoružano do zuba, o čemu svjedoči i jedna racija iz 2014. godine.
Nakon što je svijet obišao snimak nepreglednih plantaža kanabisa u okolini Lazareta koji su dvojica danskih turista snimila dok su biciklom prolazili kroz taj dio Albanije, 800 policajaca krenulo pod punom opremom krenulo je u akciju.
Osumnjičeni za uzgajanje marihuane napali su policajce bombama i vatrom iz minobacača i mitraljeza. Pravi mali rat trajao je skoro tri dana, uhapšeno je 30 ljudi, a zaplijenjeno je više od 10 tona marihuane. Na udaru je bio klanu na čijem je čelu bio Gate Mahmutaj, a za kogse vjeruje da je kontrolisao promet narkotika od šest milijardi dolara.
Lazaret nije i jedino takvo mjesto u Albaniji. Fenomen najpoznatijeg “sela marihuana” proširio na i sela Vloru, Škodru, Kruju, Tropoju i druga mesta u Albaniji odkle se izvozi uglavnom ka Zapadnoj evropi.
Albanska mafija odavno ne djeluje samo na jugu Srbije, Crnoj Gori, Grčkoj, Turskoj, Kosovu, već se njen uticaj raširio i na zemlje srednje Evrope, a seže do istočne obale SAD-a i Kanade.
Izvor: Blic
