“Sjeverna Makedonija ne poštuje pravo svojih građana za samoopredjeljenje ” rekla je bugarska ministarka.
Vlada u Sofiji nema namjeru da odustane od uslova koje je postavila Sjevernoj Makedoniji bez obzira na pritiske nekoliko evropskih država, rekla je bugarska ministarka vanjskih poslova Ekaterina Zaharijeva.
“Očekivanja Republike Sjeverne Makedonije da će neko na nas izvršiti pritisak i da ćemo zaboraviti sprovođenje Dogovora o dobrosusjedstvu i odluke našeg parlamenta nisu realna”, rekla je Zaharijeva radiju Darik.
Zaharijeva je, takođe, optužila Skoplje da “propagandom pokušava da sakrije činjenicu da ne poštuje” sporazum o dobrosusjedskim odnosima.
Komentari bugarske ministarke uslijedili su nekoliko sati pošto je Ginter Krihbaum iz vladajuće njemačke partije CDU opisao poteze Bugarske kao “opasne”.
Šta želi Sofija?
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korijene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: “Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije”.
Preporučeno
Bugarska navodi i da je “makedonski jezik nastao 1944. godine”, te da može da se računa jedino kao “pisana regionalna forma bugarskog jezika”.
















