To neće moći više da ignoriše niti jedna vlast, izvršna, zakonodavna ili sudska. Do sada nijesmo pokazali sposobnost da izvučemo pouke, ali vjerujem da postoji snaga u makedonskom društvu koja će nakon ove tragedije izazvati neophodne promjene i biti pouka za cijeli region – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Ramčilović. Očekuje da će u ovom slučaju svako ko je odgovoran na bilo koji način svojim postupanjem ili nepostupanjem biti adekvatno tretiran, te da niko nije i ne smije biti iznad zakona i pravde.

POBJEDA: Od oktobra prošle godine do polovine marta ove godine, u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji 103 osobe su izgubile život zbog sistemske korupcije. U poplavama u BiH u Donjoj Jablanici i okolini poginulo je 26 osoba. U Novom Sadu pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici ubio je 16 osoba. U Kočanima, zbog požara, takođe zbog nelegalnih dozvola, poginula je 61 osoba. Osim što je korupcija trajno osiromašila region, sad je počela i da ubija. Da li smo sposobni da učimo iz ovih tragedija?

RAMČILOVIĆ: Dozvolite mi najprije još jednom da izrazim svoje iskreno saučešće porodicama nastradalih u tragičnom požaru, a povrijeđenima poželim brzo ozdravljenje i oporavak. U tom smjeru da uputim i zahvalnost svim državama koje su pomogle i još pomažu u liječenju povrijeđenima u tragediji u Kočanima. Crna Gora je kao i uvijek stala uz Sjevernu Makedoniju i njene građane, meni lično i zaposlenima u Ambasadi jako su značile riječi saučešća i podrške, Crna Gora je proglasila Dan žalosti, te ponudila i hospitalizaciju povrijeđenima, a crnogorski zvaničnici i veliki broj crnogorskih građana tih dana je bio sa nama i upisao se u Knjigu žalosti. Vjerujte da puno znači kada vidite da imate prave prijatelje.

Vaša konstatacija da korupcija ne samo što je osiromašila region, već i da je počela uzimati živote je, nažalost, tačna. Prazno djeluju riječi decenijama unazad i mrtvo slovo su na papiru termini poput borbe protiv korupcije, koji su se u realnosti pretvorili u borbu za korupciju. Korupcija je poprilično prodrla u sve pore sistema i institucija u zemljama Zapadnog Balkana, a improvizacija i nepoštovanje zakona, standarda i procedura postala normalna i sa malim reakcijama u javnosti, a nepostojanje odgovornosti, čak ni one moralne postala praksa, a javnost nije ni zahtijevala istu. Vi ste nabrojali nekoliko tragedija, posljednja u Kočanima je strašna, previše nas košta i nenadomjestljiva je, hoću da vjerujem da je posljednja čiji su razlog zakazale institucije i neadekvatno postupanje ili nepostupanje službenika sa koruptivnom pozadinom.

Pokušaj svake relativizacije kroz kovanicu nesreće se dešavaju, postala je neodrživa i konačno probudila svijest i pokrenula iz inertnosti svakog pojedinca. Neću reći da ova tragedija nije konačno probudila i nosioce vlasti i institucija u Sjevernoj Makedoniji, ali prije svega vjerujem u snagu mladih ljudi koji žele da vide suštinske promjene, da vide razliku i sistem koji funkcioniše i postupa jednako za sve. To neće moći više da ignoriše niti jedna vlast, izvršna, zakonodavna ili sudska. Do sada nijesmo pokazali sposobnost da izvučemo pouke, ali vjerujem da postoji snaga u makedonskom društvu koja će nakon ove tragedije izazvati neophodne promjene i biti pouka za cijeli region.

Ramčilović (FOTO: Dragan Mijatović)

POBJEDA: Imali smo priliku da vidimo brzu i efikasnu reakciju makedonske države, bilo je na desetine uhapšenih i privedenih. Građani su pokazali ogromnu solidarnost. Da li nam to daje nadu da naše institucije mogu u budućnosti osigurati bezbjednije i pravednije društvo?

RAMČILOVIĆ: Preduzete mjere su pokazale sve slabosti sistema, a uhapšen je veliki broj lica koja se sumnjiče da su zloupotrijebila svoj položaj ili su svojim nepostupanjem dozvolili rad kluba u, malo je reći, neadekvatnim uslovima. Iako je istraga u toku, kako prolazi vrijeme sve je više reakcija javnosti, te opozicionih stranaka da se vrši selektivna pravda, iako je diskoteka radila bez obzira na vlasti koje su se mijenjale na lokalnom ili centralnom nivou, do sada istraga se zaustavila na prvobitno privedena lica.

Očekujem da će u ovom slučaju svako ko je odgovoran na bilo koji način svojim postupanjem ili nepostupanjem biti adekvatno tretiran, te da niko nije i ne smije biti iznad zakona i pravde. Građani podržavaju akcije institucija, ali budno prate sva dešavanja te kontinuirano organizuju proteste koje predvode studenti i najmanje što očekuju je pravda i odgovornost, te efikasno i transparentno vođenje postupka. Na posljednjem protestu je iskazano i nezadovoljstvo od dosadašnjih rezultata istrage i postupanja institucija.

Ovo nezadovoljstvo i sumnja su rezultat i nekih ranijih tragičnih događaja čiji epilog nije bio zadovoljavajući. Sistem i način prakticiranja vlasti mora pretrpjeti promjene u kojem integritet, odgovornost, funkcionalnost, transparentnost i pravičnost su karakteristike koje će se podrazumijevati kako bi obezbijedili sigurnije i prosperitetnije društvo.

POBJEDA: Odnosi Crne Gore i Sjeverne Makedonije su bez otvorenih pitanja i prijateljski. Ne bi se isto moglo reći i za ostale države u regionu. Kakvo je Vaše mišljenje o tome zašto na prostorima bivše Jugoslavije ne uspijevamo da na harmoničan način uredimo dobrosusjedske odnose?

RAMČILOVIĆ: Odnosi Crne Gore i Sjeverne Makedonije s pravom se uzimaju za primjer saradnje zemalja u regionu, a ta saradnja ide i korak dalje i po vanjskopolitičkim i geostrateškim pitanjima i izazovima, te i kao dva NATO saveznika. Nažalost, region, odnosno politička elita, pa često i instrumentalizirani intelektualci i naučne institucije još ne mogu da prevaziđu dio jugoslovenske prošlosti i ideološke matrice koje su dovele do ratova i krvoprolića devedesetih godina prošlog vijeka. Kada nemate kvalitetnu ponudu i predvidljivost koraka ka prosperitetnijem društvu, onda manipulišete emocijama glasačkog tijela sa istorijskim i nacionalromantičarskim stavovima i mitovima koji stvaraju predrasude i podjele iza kojih politička elita krije svoje neuspjehe.

Mislim da je to ključno. Žalosno je što i poslije tri decenije region producira više istorije nego što može podnijeti, umjesto saradnje koja bi olakšala i poboljšala život građana. Vidite, uvijek je bilo i biće pitanja na koje dajemo različite odgovore, te nesporazume najčešće možete imati sa bližnjima, sa susjedima, ali zato sa njima imate najbolju mogućnost da ih riješite na bazi dijaloga, međusobnog uvažavanja i razumijevanja. I treba razgovarati u tom duhu, a za prioritet postaviti tačke od zajedničkog interesa, poput boljeg povezivanja, izgradnje infrastrukture, brzog protoka robe i ljudi na graničnim prelazima, stvaranje povoljne biznis klime, ulaganja, energetike i održivi razvoj, zajednički nastup na turističkim tržištima, te – zašto da ne – i organizacija velikih sportskih takmičenja i sl. Mnogo je potencijala za saradnju, a koja će poboljšati život građana i relaksirati odnose u regionu.

POBJEDA: Koliko je Sjeverna Makedonija odmakla ne evropskom putu i da li ste zadovoljni dinamikom?

RAMČILOVIĆ: Sjeverna Makedonija je zemlja koja na evrointegracijskom putu u kontinuitetu se susrijeće sa izazovima kao nijedna druga. Bilateralna pitanja su toliko opteretila proces da ne samo što je previše energije i vremena izgubljeno u dijalogu i traženju konsenzusa, već je često i padao motiv u sprovođenju reformi ka ostvarivanju strateških ciljeva – članstvo u NATO i EU.

Ramčilović (FOTO: Dragan Mijatović)

Ne potcjenjujte značaj i važnost dobrosusjedskih odnosa ka članstvu u EU, nemojte ni vi, odnosno Crna Gora da ih potcjenjuje, jer nekada i jedan nepromišljen korak može da bude povod da pitanja tercijarnog značaja postanu primarna i utiču na proces. I sa ove kratke vremenske distance postignuti konsenzus Sjeverne Makedonije sa Grčkom je više nego značajan, kako u pogledu relaksacije odnosa, tako i u pogledu bolje bilateralne, ekonomske i druge saradnje, te članstva u NATO-u čiji su benefiti krucijalni za Sjevernu Makedoniju u svakom pogledu.

To nam treba biti i podstrek za dinamizaciju procesa pregovora, koji su nakon uspješno završenog skrining procesa u formalnom smislu u zastoju zbog preuzete obaveze da u preambuli makedonskog Ustava uključimo i bugarsku zajednicu, a po već dostavljenom prijedlogu dio Ustava će biti i crnogorska zajednica. S obzirom na ranija iskustva Sjeverna Makedonija traži garancije da će ovo biti posljednji uslov na putu članstva ili da se naprave ustavne promjene sa odloženim dejstvom, odnosno da stupe na snagu nakon članstva u EU. Do sada nema odstupanja Brisela od prethodno predviđenog okvira pregovora, a s obzirom da nam je ranije iskustvo pokazalo da griješimo ako mislimo ,,da vrijeme radi za nas“ vjerujem da ćemo naći način da što prije završimo preuzete obaveze i otvorimo pregovaračka poglavlja. Ono što raduje je činjenica da bez obzira na navedeno, Skupština i Vlada Sjeverne Makedonije u kontinuitetu, nekad sa više nekad sa manje intenziteta, rade na reformama sa kojim se usaglašavamo sa evropskim zakonodavstvom.

POBJEDA: Često slušamo evropske zvaničnike sa izjavama da je budućnost regiona u EU. Koliko su realne šanse da Crna Gora postane sljedeća članica EU sa ovako heterogenom vladom u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti ka Moskvi nego ka Briselu?

RAMČILOVIĆ: Prethodno akademsko i političko, sada i diplomatsko iskustvo mi je omogućilo da protekle decenije budem dio značajnih procesa, uključujući i članstvo Sjeverne Makedonijie u NATO, ali i početak pregovora sa EU. Iskreno mogu reći da je velika razlika u pogledu zainteresovanosti Brisela za proširenje sa zemljama Zapadnog Balkana prije i sada. Neuporediva je energija, otvorenost i iskrenost koju treba iskoristiti, bez obzira što širom otvorena vrata EU za nove članice su uglavnom reakcija agresije Rusije na Ukrajinu. Interesi Crne Gore i EU kao nikada prije se podudaraju.

Sve su to faktori koji uz vjeru za prosperitetniju Crnu Goru, ali i moć i beneficije koje nosi vlast utiču na očuvanje i funkcionisanje parlamentarne većine i Vlade Crne Gore. Tako da zajedno imate najbolji lijepak koji uspijeva da drži na okupu ideološki i u mnogim segmentima heterogene konstituente vlasti. U tom pravcu zabrinjavaju stavovi dijela parlamentarne većine i Vlade u pogledu NATO-a, Kosova, agresije Rusije nad Ukrajinom, ali je i činjenica da su te stranke i njihovi lideri dio vlasti, odnosno dio zapadno orijentisane Crne Gore i da u niti jednom slučaju od kada su dio vlasti nijesu otvorile gorenavedena pitanja, već de fakto su ih prihvatili,  a sve ostalo je retorika i folklor za glasače.

Vjerujem da će i pored saradnje nekih partija sa antizapadnim režimima te pokušaji njihovog uticaja na Crnu Goru, evrointegracije ostati prioritet i glavni strateški cilj. Svakako, treba biti oprezan i ne dozvoliti instrumentalizaciju dijela vlasti za ambicije, prije svega pomenutog režima aktuelne Moskve. Smatram da Crna Gora neće napraviti strateški pogrešan potez, te da može učiti na tuđim, a ne na svojim greškama i uz posvećen rad završiti pregovore i postati članica EU u ovom mandatu Evropskog parlamenta.

POBJEDA: U kojem pravcu se razvija ekonomska saradnja naše dvije zemlje? Koje su mogućnosti i prednosti za ulaganja u Crnoj Gori?

RAMČILOVIĆ: Odlični bilateralni i prijateljski odnosi dviju država i naroda upućuju na intenzivnu ekonomsku saradnju čiji potencijal još nije adekvatno iskorišćen. U proteklom periodu kao nikada prije Sjeverna Makedonija se afirmisala i prisutna je u svim porama crnogorskog društva kroz razne kulturne, turističke, humanitarne, biznis forume, uz direktno povezivanje ljudi, kompanija i institucija.

Trgovinska razmjena između Crne Gore i Sjeverne Makedonije je u kontinuiranom porastu. Kada sam stupio na mandat, te protekle 2022. godine iznosila je oko 43 miliona eura, zatim je 2023. godina završena sa oko 49 miliona, da bi posljednje 2024. godine bila skoro 55 miliona eura. Ovo su značajni pomaci na koje sam jako ponosan. Suficit je na makedonskoj strani, ali često kažem da Makedonija isti kompenzira sa turistima koji rado dolaze u Crnu Goru. Kada su u pitanju investicije, s obzirom na veličine makedonskih i crnogorskih kompanija nije za očekivati značajnije investicije iz jedne u drugu državu, ali bi se moglo razmišljati o zajedničkom nastupu na trećim tržištima.

Što se mog dosadašnjeg rada tiče i ostvarenih kontakata, uglavnom iz Sjeverne Makedonije investicije su u nekretninama i izgradnji turističkih kapaciteta, te poslovnih i stambenih objekata u Crnoj Gori. U posljednje vrijeme dio kompanija i biznismena su zainteresovani i za ulaganja u energetskom sektoru i tu mislim da Crna Gora posjeduje ogroman potencijal. Za ekonomsku saradnju značajna je i infrastrukturna povezanost, te brzi protok robe i ljudi na graničnim prelazima gdje svakako ima poboljšanja. Iskustva iz Makedonije, ali i iz Albanije ukazuju na pozitivne rezultate davanja pod koncesije aerodroma.

Crna Gora mora konačno riješiti kako želi razvijati avio-saobraćaj i ukoliko se odluči za naša pozitivna iskustva, vjerujem da će to biti od ključnog značaja za uspostavljanje avio-linije između Skoplja i Podgorice ili Tivta, nešto na čemu sam posvetio puno vremena i pažnje i koje će sa rješavanjem statusa crnogorskih aerodroma omogućiti avio-liniju koja će olakšati konekcije i uticati na ekonomsku saradnju i razvoj naših država.

POBJEDA: Vašington traži da Evropa obezbijedi bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Koliko će biti teško da Evropa zaštiti svoju bezbjednost bez pomoći dugogodišnjeg saveznika SAD-a? Vidite li kraj rata u Ukrajini?

RAMČILOVIĆ: Kako prolazi vrijeme, sve je očiglednije da očekivanja za brzi kraj rata u Ukrajini pod uticajem novoizabranog predsjednika SAD Trampa i postizanje mirovnog sporazuma su naivna. Situacija je više nego kompleksna, a glavnim akterima, prije svega ruskom predsjedniku Putinu se ne može vjerovati, koji je i ohrabren jer dio zapadnih saveznika sve više zaboravlja na suštinske vrijednosti uspostavljenog međunarodnog poretka.

Predsjednik Tramp je napravio veliki broj neočekivanih poteza koji su uticali, pored ostalog, da sve zemlje EU povećaju sredstva za naoružanje, ali i povećanje carina takođe utiče na posvećenost Unije prema Ukrajini. Sve ovo dopunski motiviše Putina da nastavi svoju agresorsku politiku i rat u namjeri da poboljša pregovaračke pozicije, te da će Ukrajina morati prihvatiti mir koji će biti daleko od pravednog.

Mislim da pomenute bezbjednosne garancije Ukrajini neće biti problem za uspostavljanje mira, jer će se naći modaliteti za isto koji će biti prihvatljivi, ukoliko ne preko direktnog NATO savezništva, onda preko EU ili sa bilateralnim sporazumima, te neutralnog statusa kojem bi garanti bile sve navedene strane. Najteži faktor za uspostavljanje ,,pravednog“ mira je status teritorija Ukrajine koje je zauzela Rusija. Ali s obzirom da i Rusija ima ogromne gubitke u svakom pogledu, vjerujem da se može izdejstvovati primirje koje će dovesti do prekida rata, ali koje neće značiti i njegov kraj.

Na kraju moram napomenuti da me zabrinjava sve veća trka za naoružanjem u Evropi, uključujući i region, bez obzira što je definisana kao odbrambena potreba. Ipak, vjerujem da će Evropa i SAD prevazići novonastale trzavice, te kroz NATO nastaviti dugogodišnje uspješno savezništvo koje obezbjeđuje stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta.

Zemlja porijekla mog oca mi je srdačno otvorila svoja vrata

POBJEDA: Pred završetkom ste diplomatskog mandata. Kakve utiske je na Vas ostavila Crna Gora?

RAMČILOVIĆ: Od prvog dana mog mandata, službeno u komunikaciji i saradnji sa zvaničnicima i institucijama, privatno kao čovjek ili samo gost iz Makedonije na svakom koraku i svakom mjestu osjetio sam iskren i otvoren pristup, želju za saradnju i podršku, osjetio sam prijateljski, mogu reći bratski odnos. To je bila velika olakšica i motiv za potpunu posvećenost i predanost izvršavanju funkcije ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, ali je bila u isto vrijeme i velika odgovornost da ispunim obavezu prema zemlji koja mi je ukazala povjerenje i čast da je predstavljam, te i odgovornost prema Crnoj Gori, zemlji porijekla mog oca koja mi je tako srdačno otvorila svoja vrata.

U ovom trenutku osjećam zadovoljstvo od postignutog jer u svim segmentima saradnje je vidljiv napredak, a to pokazuju i brojke, ali meni je važnije da sam svojim radom doprinio ne samo njegovanju, već jačanju prijateljstva naših naroda. A rad i aktivnosti neka drugi cijene.

Ovom prilikom želim reći da je Crna Gora zemlja koja plijeni, a svaki njen kutak, od najljepšeg dijela Jadrana, more i obale koja svaka nosi svoju priču, preko rijeka i jezera, klisura i planina, kanjona i visova, cvjetova i šuma, orlova koji ponosno nebom lete i vijore se na barjaku kao čuvari amaneta predaka, dok u svakom kamenu je utisnuta bogata istorija i kultura, kao pečat koji odolijeva vremenu. Lijepa zemlja rađa lijepe momke i djevojke, visoke i stasite kao nigdje na svijetu, ali još važnije, iskreni i otvoreni, dobri i časni, ponosni na sebe i svoje pretke. Eto, to je za mene Crna Gora. Zemlja koja me je prihvatila kao najrođenijeg i koju sam ja prihvatio kao najrođeniju. Kao što dio mene čezne za Makedonijom i porodicom za vrijeme mog boravka u Crnoj Gori, tako će dio mene uvijek čeznuti za Crnom Gorom.

Kao što je Crna Gora vječna, tako će ona biti vječno u mom srcu. Kako reče i vaš predsjednik države na oproštajnom sastanku, neću vam reći zbogom, već doviđenja!