Video
“I svaka čast lokalnim posmatračima što su uspjeli to da dokažu. Oni su neprestano nadgledali sve ono što je prethodilo izbornom danu, i sam izborni dan. Imamo izvještaj Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji potvrđuje njihove nalaze. Znamo svi šta se desilo”, rekla je Karpi za televiziju N1.
Karpi, analitičarka koja u Fridom hausu pokriva Zapadni Balkan, Centralnu i Istočnu Evropu, kazala je da su građani “ponovo najveći gubitnici jer ne mogu normalno da ostvare najosnovnije demokratsko pravo”.
Povodom najnovijeg izvještaja Fridom hausa, objavljenog 29. februara, Karpi je ponovila da je Srbija najviše nazadovala ove godine u Evropi kada su u pitanju politička prava i građanske slobode i da se našla u grupi zemalja kao što su Sijera Leone, Nikaragva i Rusija.
Ona je ukazala da je izborno okruženje “koje je značajno ugroženo” prvi od tri glavna razloga za nazadovanje Srbije u oblasti političkih prava i građanskih sloboda.
“U 2023. je postalo jasno da je država zarobila institucije koje bi trebalo da budu nezavisne, a koje treba da se bave nadgledanjem izbora. Njih je zarobila vladajuća stranka i cijela vlada. Ne mislim tu samo na izborne komisije, već i na Agenciju za borbu protiv korupcije, Regulatorno tijelo za elektronske medije. Dakle, na institucije koje treba da postave temelje slobodnih izbora”, rekla je Karpi.
Navela je da je drugi razlog nedostatak transparentnosti u radu Vlade i dodala da je već nekoliko godina jasno da ta institucija ne obavještava relevantne učesnike političkog procesa o ekonomskim ugovorima, javnim nabavkama, infrastrukturnim projektima.
“Najbolji primjer za to je projekat ‘Beograd na vodi’. Građani ne mogu da dobiju informacije o tome kako se donose najvažnije odluke u njihovo ime. Uslovi pod kojima su određeni dogovori sklopljeni takođe nisu dostupni javnosti”, kazala je predstavnica Fridom hausa.
Karpi je rekla da su treći razlog napadi na aktiviste, nevladine organizacije, opozicione političare, za koje ocjenjuje da su “sve brutalniji”.
“Imamo saznanja da su neki od tih ljudi i praćeni, dakle stvoreno je okruženje u kojem građani ne mogu da se osjećaju sigurno, gdje mogu da osjete nelagodu kad učestvuju u javnim dešavanjima, kad gostuju u medijima. Sve se više plaše da ulaze u bilo kakve diskusije o najvažnijim pitanjima i strahuju da će biti posljedica ako pričaju protiv vlasti”, dodaje Karpi.
Odluka Fridom hausa iz 2019. da Srbiju svrsta u grupu djelimično slobodnih zemalja “potpuno je logična ako se pogleda 2023. godina”, navodi Karpi.
“To smo obrazložili zloupotrebom izbora i manipulacijom medijima. Predsjednik (Srbije Aleksandar) Vučić je konsolidovao moć i izašao iz okvira nadležnosti predsjednika. Vladajuća stranka i predsednik imaju dio odgovornosti za nastavak pada sloboda u Srbiji”, dodala je Karpi.
Ukazala je da se brisanje granice između države i vladajuće partije najbolje vidi u medijima.
Preporučeno
“Savjetujem građanima da pogledaju izvještaj organizacije CRTA u kojem se pominje ta zarobljenost medija, ta potpuna dominacija vladajuće stranke. U jednoj od statistika se navodi da se Vučić u jednoj godini 300 dana pojavljivao u medijima. Dakle, ako ste građanin Srbije i uključite Pink, nije jasno da li vam se on obraća kao predsjednik svih građana ili kao političar koji je u kampanji. U sadašnjem medijskom okruženju to je vrlo nejasno, i to sve utiče i na izbore”, navela je Karpi.
