Preporuke Bajdenu: Ustavne promjene u BIH, međusobna priznanja Kosova i Srbije

Uz Rusiju i njen maligni uticaj, Kina je sve aktivniji i dugoročno najopasniji igrač u regionu, čulo se na saslušanju u Predstavničkom domu SAD-a, na kojem su eksperti za Balkan, izložili svoje preporuke za ovu regiju, dolazećoj američkoj administraciji.

U fokusu su prije svega bili Kosovo, Srbija i BiH, te Rusija i Kina kao veoma zainteresovane treće strane, za širenje svog uticaja na Balkanu.

Pred komitetom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa na saslušanju, čiji je cilj poslati preporuke za Balkan novoj administraciji izbranog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), svoje viđenje situacije u regiji, iznijeli su bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), profesor naprednih međunarodnih studija na Džons Hopkins Univerzitetu Danijel Server (Daniel Serwer) i Januš Bugajski (Janusz Bugajski) stručanjak Fondacije Džejmstaun (Jamestown Foundation).

Svi sagovornici su insistirali da je potrebna tijesna i bliska saradnja i nova vizija za Balkan Bajdenove administracije sa EU- Briselom, a posebno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Prema riječima profesora Servera- jedinstven stav zapada je ključan, a SAD, Njemačka i Velika Britanija čine 85 posto uticaja i to se mora iskoristiti. EU i njeni lideri, a sa njima i nova, nadolazeća američka administracija, imaju jake poluge za djelovanje, u činjenici da sve države na Balkanu, uključujući i Srbiju žele članstvo u EU.

Srbija je prepoznata kao ključna za (ne)stabilizaciju prilika na Balkanu i njeno očigledno skretanje ka Rusiji glavna prepreka demokratskom razvoju. Ruski uticaj u Srbiji je vidljiv na svakom koraku, ali prije svega kroz medijsku i kampanju širenja dezinformacija. Posebno je opasna ruska penetracija u medijima u Srbiji.

“Ruska propaganda u Srbiji ne bi bila ni približno uspješna da Vučić to tako ne želi” uvjeren je profesor Server.

“Ključno je pitanje možemo li poručiti Srbiji i predsjedniku Vučiću da neće biti dio Evropske unije ako nastave da rade to što rade. Ako hoće da budu dio Evrope onda moraju promijeniti ponašanje”, rekla je bivša državna sekretarka, Medlin Olbrajt.

Adekvatan signal u tom pravcu, po opštoj ocjeni svih panelista, bilo bi prizanje Kosova i definitvno okretanje Srbije ka Zapadu.

Govoreći o negativnom uticaju Srbije i njenim pokušajima da podriva zemlje u regionu pomenuta je i Crna Gora.

“Ako bi Srbija bila kooperativna, stvari bi išle lakše, ali nije. Predsjednik Vučić i njegova vlast su glavni igrači i u drugim državma regiona. Osim destabilizacije Kosova i BiH, tu su sada pokušaji destablizacije i u Crnoj Gori” , rakao je Danijel Server.

Nikakva promjena granica ili razmjena teritorija ne dolazi u obzir i guranje Trampove (Donald Trump) administracije u tom smjeru kada je riječ o Srbiji i Kosovu, bilo je štetno i kontraproduktivno. Ključno rješenje je međusobno priznanje i razmjena ambasadora, ukidanje carina i normalna saradanja dvije susjedne države.

Za BiH je rečeno da je zarobljena država čije političke elite zahvaljući odredbi Dejtonskog sporazuma o konstitutivnim narodima, nikako da odblokiraju razvoj zemlje. Svi sagovornici su insistirali da su neophodne ustavne reforme, u suprotnom bi se stanje moglo pogoršati, a nacionalisti u Republici Srpskoj dobiti izgovor za inistiranje na secesiji, koju bi odmah podržala Rusija.

“EU bi morala sankcinisati one koji guraju secesiju u RS”, smatra Server.

Dejton je zaustavio rat i SAD-e su ponosne zbog toga, ali on danas predstavlja glavnu prepreku razvoja BiH i omogućava korumpiraim nacionalističkim elitama, koje teže secesiji i to ne samo bosanski Srbi, već, kako navode i pojedini hrvatski pripadnici, da BiH drže u blokadi i onemogućavaju njeno funkcinisanje i razvoj.

Ustavne reforme u BiH međutim moraju biti inicirane iz nekog pokreta u samoj državi, svi su saglasni.

NATO i EU snage u BIH treba da ostanu i čak da budu stacionirane na onim mjestima na kojima postoji opasnost od pokušaja secesije RS, smatraju i Bugajski i Server.

Januš Bugajski je ukazao da i pored protivljenja članstvu u NATO, Srbija tvrdi da želi dobre odnose sa Alijansom i u tom pravcu postoji određena kooperacija.

“Ali Srbija takođe održava zajedničke vježbe sa Rusijom. Oni su naravno svjesni da ukoliko bi kupili protivazdušni sistem S-400 to bi odmah povuklo međunarodne sankcije, ali se Srbiji ipak mora jasno reći da moraju okončati vojne vježbe sa Rusijom poput ‘zapada’ ‘štita’ i drugih”, navodi.

Bugajski smatra da, iako je uticaj Rusiji na Balkanu vidljiviji, dugoročno, veću prijetnju predstavlja uticaj Kine. Kako je rekao, Rusija je u ekonomskom padu i suočena je sa brojnim unutrašnjim izazovima, a u predstojećem joj periodu slijede i izborni izazovi.

Sa druge strane Kina ima stabilnu komunističku vlast i fokusirana je na širenje svog uticaja na različite načine: ekonomski, socijalno, kulturo, investicijama zajmovima i drugim. Kina je posebno zainteresovana sa saradnju u specifičnim aspektima kao što su energija, minerali i korisni materijali koji bi se mogli iskoristiti u svrhe njihovog razvoja.

Prema Bugajskom, takođe bi trebalo obratiti pažnju na saradnju ruskih i kineskih obavještajnih službi, odnosno, kako smatra, njihov uticaj bi trebao da bude predmet istrage.

Olbrajt je kao jednu od veoma interesnatnih i potencijalno važnih informacija napomenula da je danas pročitala da bi Kina mogla odustati od novog “puta svile” ili projekta “pojas i put” zbog prevelike cijene i investicija, ali da svakako treba biti na oprezu. No, sa druge strane je ukazala da je veoma važno obratiti pažnju i na činjencu da Kina kupuje luke po Evropi.

U kontekstu uticaja sa strane na Balkan, pominjana je i autoritarna Turska, koja je članica NATO-a, ali sarađuje i sa Rusijom od koje je i pored protivljena ostalih članica Alijanse, kupila sistem S-400. Takođe je ukazano na njene nedemokratske tendencije sa pritiscima na BiH i Kosovo, da arbitražno hapse sve koje je režim predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip) proglasio “gulenistima” odnosno teroristima.

Olbrajt takođe smatra da inicijatve u regionu za međusobnom saradnjom, poput “mini Šengena” nijesu loše, pod uslovom da poštuju prava svih i da ne povećaju opasnost od korupcije. Server je pak ukazao da mnogi u regionu, poput Kosova, nijesu oduševljeni sa mini-Šengenom i da treba biti oprezan.

Eliot Engel, odlazeći predsjedavjući Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma pozvao je Srbiju da prizna realnost nezavisnosti Kosova. Engel je kritikovao Specijani sud za ratne zločine na Kosovu, kojeg je nazvao hibridnim, zato što je, kako kaže, uspostavljen da sudi samo pripadnicima jedne etničke zajednice, kosovskim Albancima, koji su, kako je podsjetio, bili žrtva u tom ratu. Sa druge strane je ukazao da Srbija i dalje izbjegava odgovornost za zločine koje je ona počinila, uključujći i američke državljane u slučaju poznatom kao “braća Bitići”. I pored više obećanja predsjednika Vučiča, američkim zvaničnicima, ništa se nije promijenilo.

“Da je u ovakvom slučaju riječ o Danskoj, a ne Kosovu rekli bismo da je tu nešto trulo” rekao je kogresmen Engel, koji naravno naglasio da svako ko je počinio zločin mora da odgovora, ali da sud za samo jednu etničku zajednicu i to žrtvu rata, šalje lošu poruku.

Bajdenova administracija preuzeće dužnost 20. januara iduće godine. Sam novi američki predsjednik je dobar poznavalac Balkana, na šta su podsjetili i tokom ovog saslušanja u komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD. U njegovom vanjskopolitičkom timu, koji će kao državni sekretar predvoditi, ukoliko bude potvđen u Kongresu- Entoni Blinken (Anthony) iskusni diplomata iz Obamine i Klintonove administracije, su takođe iskusne diplomate sa dobrim pozvanjem situacije na terenu.

Stoga i Olbrajt, Server i Bugajski kako su naveli, očekuju zaokret i novo i veće angažovanje SAD na Balkanu zajedno sa EU.

“Moramo biti tamo, ako ne mi, neko drugi će, kao Rusija i Kina” poručio je na kraju panela predsjednik komiteta kongresmen Eliot Engel.