„Još tokom Trampovog prvog mandata, a potom i u vrijeme administracije Džoa Bajdena, bilo je jasno da je liberalno-demokratski model američkog globalnog liderstva iscrpljen. Inauguracija 2025. samo je potvrdila da ulazimo u razdoblje bez stabilnih pravila i bez vrijednosnog okvira koji je obilježio poslijeratni svjetski poredak“, ističe Đenero.

PAX AMERICANA: NESAVRŠEN, ALI STABILAN SVIJET

Pax Americana uspostavljen je nakon Drugog svjetskog rata i počivao je na liberalno-demokratskim vrijednostima, multilateralizmu i otvorenom tržištu. Čak i njegovi najžešći kritičari priznaju da je riječ o razdoblju sa znatno manje velikih međunarodnih sukoba.

„To je bilo vrijeme u kojem su sukobi, čak i kada bi izbili, bili ograničeni i relativno brzo rješavani – zahvaljujući američkoj moći, ali i sistemu vrijednosti koji su SAD branile“, podsjeća Đenero.

Najopasnija su, dodaje, upravo razdoblja velikih istorijskih smjena. Nije slučajno da su ruska agresija na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku, prije svega u Gazi nakon terorističkog napada HAMAS-a na Izrael, izbili upravo u trenutku raspada starog poretka.

UKRAJINA: RAT KOJI JE DUGO PRIPREMAN

Donald Tramp često je tvrdio da do rata u Ukrajini ne bi došlo da je on bio predsjednik. Prema Đeneru, ta tvrdnja jeste pretjerana, ali u njoj postoji i određena doza istine.

„Putin agresiju nije improvizovao. Ona je godinama pripremana, a ključni preduslov nije bio vojni, već geopolitički i energetski – izolovati Ukrajinu i omogućiti Evropi da se snabdijeva ruskim plinom mimo ukrajinskog tranzita“, objašnjava Đenero.

Gasovodi Sjeverni tok II i Južni tok, odnosno Turski tok, nisu građeni kako bi Evropi donijeli nove količine plina, već kako bi se plinovod kroz Ukrajinu mogao zatvoriti. Tramp je u prvom mandatu pokušao zaustaviti Sjeverni tok II uvođenjem sankcija zapadnim kompanijama uključenim u projekat.

„Naivnost njemačke politike u vrijeme kancelarke Angele Merkel dovela je do ozbiljnog zatezanja odnosa sa SAD, dok je Bajdenova administracija dodatno pogriješila kada je po preuzimanju vlasti suspendovala dio sankcija na kojima je Tramp insistirao“, kaže Đenero.

Agresija na Ukrajinu započela je tek nakon završetka Sjevernog toka II. Tramp je ranije zaustavio Južni tok, ali je Turski tok ipak realizovan. Danas je to jedini preostali pravac kojim ruski plin dolazi u Evropu, no i on će, prema procjenama, biti definitivno zaustavljen do kraja 2027, vjerovatno i ranije.

EVROPA SE PROBUDILA – ALI PREKASNO

Tek nakon početka agresije Evropska unija je prekinula svoju energetsku zavisnost od Rusije. Danas ruski plin plinovodima u Uniji koriste još samo Mađarska i Slovačka, dok su izvan Unije na taj sistem oslonjene Srbija i Bosna i Hercegovina.

„Najkvalitetniji segment Trampove politike u novom mandatu jeste snažan pritisak na evropske partnere da prekinu svaku zavisnost od ruskih energenata i time prestanu finansirati Putinov rat protiv Ukrajine“, naglašava Đenero.

TRAMPOVA POLITIKA: BEZ VRIJEDNOSTI, ALI SA JASNOM RAČUNICOM

Iako je Tramp na početku mandata tvrdio da može okončati rat u Ukrajini u prvih sto dana, njegova administracija je, smatra Đenero, u početku napravila ozbiljnu grešku snažnim pritiskom na Kijev, prije svega ograničavanjem američke finansijske pomoći.

Međutim, kada je politika prešla u čisto pragmatično-ekonomsko područje, situacija se promijenila. Sporazumi o rijetkim mineralima s Ukrajinom stvorili su preduslove za nastavak ukrajinske odbrane.

„Trampa ne zanima multilateralizam, niti zaštita demokratskog poretka. Njegov primarni interes je smanjenje troškova američke države i prebacivanje cijene ukrajinske odbrane na Evropsku uniju“, objašnjava Đenero.

KRAJ VRIJEDNOSNOG EUROATLANTIZMA

Euroatlantizam danas ima sasvim drugačije značenje nego prije samo godinu dana. Nestala je vrijednosna povezanost SAD i EU, kao i američka podrška Uniji kao projektu zasnovanom na slobodnom tržištu, vladavini prava i slobodama građana.

„U Trampovoj retorici Evropska unija se opisuje kao dekadentna, a zbog socijalno-tržišnog modela i regulacije tržišta čak i kao američki rival“, upozorava Đenero.

Trampova međunarodna politika svedena je na ad hoc dogovore bez dugoročne strategije i ideoloških obaveza. Ipak, uprkos očekivanjima u Moskvi i Pekingu, nema naznaka da bi SAD pristale na takozvani novi multipolarizam.

„Ne postoji spremnost Amerike da se odrekne kontrole nad euroatlantskim i azijskim prostorom i da se povuče pred slabom, siromašnom i zapuštenom Rusijom, čiji je režim istovremeno agresivan i pretenciozan“, naglašava Đenero.

Posebno oštar Đenero je prema Srbiji, koja je Trampov povratak slavila parolom „Pomaže Bog, Trampe“, očekujući benefite novog svjetskog poretka.

„Riječ je o jednom od najvećih geopolitičkih razočaranja. Srbija se danas suočava s realnom prijetnjom potpunog energetskog, a time i industrijskog kolapsa“, kaže Đenero.

Za razliku od odnosa prema Evropskoj uniji, Trampova administracija nastavlja bezrezervnu podršku Izraelu. Kada je riječ o njegovoj bezbjednosti, pitanje finansiranja američke intervencije ne postavlja se s istom strogošću kao u Evropi ili Ukrajini.

LEKCIJE ZA EVROPSKU UNIJU

Prema Đeneru, Evropska unija tek sada u potpunosti shvata cijenu napuštanja Pax Americana. Naučila je da se sama mora pobrinuti za svoju bezbjednost i odbranu, ali i da Trampovu neobičnu i često kontradiktornu retoriku ne treba shvatati bukvalno.

„Na kraju će Tramp biti spreman na političku i ekonomsku saradnju s Evropskom unijom – ali isključivo ako za SAD iz toga proizilaze konkretne koristi“, zaključuje Đenero.

Nova pravila su već uspostavljena. Očekivanja autoritarnih režima da će zajedno s Amerikom pokoriti Evropsku uniju pokazala su se pogrešnima. Srbija je tu lekciju već naučila, a po svemu sudeći, uskoro će je u potpunosti naučiti i režim Vladimira Putina.