Video
Prema pisanju „Njujork tajmsa“, američki obavještajci su u srijedu informisali Pentagon i Bijelu kuću o najavama da Prigožin „nešto planira“, ali su radili na preciziranju krajnje procjene.
Pošto su dobili dodatnu potvrdu, obavještajci su u četvrtak o mogućoj zavjeri obavjestili usku grupu kongresmena.
List navodi da su američki zvaničnici ćutali jer su smatrali da bi, ako bilo šta kažu, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da ih optuži za organizovanje državnog udara.
„Očigledno je da nisu bili zainteresovani da pomognu Putinu da izbjegne veliki, sramotni pad njegove podrške“, piše NYT.
U ovom slučaju, dodaje se, informacija da će dugogodišnji sukob između Prigožina i ruskih odbrambenih zvaničnika tek prerasti u sukob, okarakterisana je kao „alarmantna“.
„Prigožin je poznat po svojoj brutalnosti i, da je uspio da svrgne zvaničnike, vjerovatno bi bi nepredvidiv vođa. Mogućnost da bi velikom nuklearnom rivalu Sjedinjenih Država mogao da se dogodi unutrašnji haos, sa sobom je nosila novi nivo rizika“, navodi list.
Prema pisanju „Vašington posta“, američke obavještajne službe su još sredinom juna dobile informacije koje su ukazivale na to da je Prigožin planirao oružanu akciju protiv ruskog vojnog establišmenta.
Dodaje se da su obavještajci o tome hitno informisali Bijelu kuću i druge vladine agencije kako ne bi bili zatečeni takvim razvojem situacije u Rusiji.
Neimenovani izvori lista navode da priroda i tajming Prigožinovih planova nisu bili jasni, sve do početka sukoba u petak.
„Međutim, bilo je dovoljno signala da se administraciji u Vašingtonu može reći da se nešto dešava“, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dodavši da misli da su SAD bile spremne za to.
On je naveo da je tokom protekle dvije nedjelje postojala „velika zabrinutost“ oko toga šta bi moglo da se desi – da li će Putin ostati na vlasti i šta bi bilo kakva nestabilnost mogla da znači za kontrolu nad ruskim nuklearnim arsenalom.
„Nestabilnost koja bi mogla da dovede do građanskog rata u Rusiji predstavljala je glavni strah“, naveli su sagovornici „Vašington posta“ i dodali da su, pored Bijele kuće, visoki zvaničnici u Pentagonu, Stejt departmentu i u Kongresu takođe bili obaviješteni o informacijama koje su stigle iz Rusije.
List ukazuje da je ključni pokretač pobune bila naredba ruskog ministarstva odbrane od 10. juna da će svi dobrovoljački odredi morati da potpišu ugovore sa vladom.
I pored toga što se u naredbi ne pominje „Vagner“, bilo je jasno da bi moglo da dođe do preuzimanja Prigožinovih boraca koji su bili važni za neke od najznačajnijih taktičkih pobjeda u Ukrajini, piše „Vašington post“. Pored američkih obavještajaca, ponašanje Prigožina posmatrale su i ukrajinske obavještajne službe.
Neimenovani izvor iz Ukrajine je rekao da su vojni zvaničnici u Kijevu, nakon objave 10. juna, vjerovali da bi Prigožin mogao da mobiliše svoje snage protiv Moskve.
Prema njegovim riječima, ukrajinski zvaničnici su ozbiljno shvatili mogućnost bi šef „Vagnera“ mogao da pokrene akciju protiv ruskih snaga.
Preporučeno
Međutim, ni u Kijevu nisu mogli da pretpostave kada će se to dogoditi, rekao je izvor lista, dodavši da mu nije poznato da li je Vašington, informacije do kojih je došao, podijelio sa Kijevom.
