Video
Naime, do snimka je došao AP koji je napravio transkript razgovora među čelnicima WHO-a Tedrosom Adhanomom Gebrejesusom , Majklom Rajanom i Marijom van Kerkhove koji su na privatnim sastancima u prvim danima pojave virusa “između sebe” govorili otvorenije o stvarnom stanju na terenu.
Otkrivena je i suzdržanost ove organizacije da prozove neke od zemalja i njihov pristup epidemiji.
Upravo je ta suzdržanost započela s Kinom iz koje je i potekao virus, a uprkos januarskom sastanku Gebrejesusa i kineskog predsjednika Si Đinpinga, infomacije o epidemiji su davane minimalno tokom cijelog februara.
Tada je Marija van Kerkhove, tehnička voditeljica WHO-a za koronavirus, izjavila da WHO nema “dovoljno dokaza da kaže šta je uspjelo, a šta nije”.
Međutim, nedugo nakon toga, na konferenciji za medije, Ghebrejesus je rekao kako “Kina čini mnogo dobrih stvari koje usporavaju virus i da činjenice govore same za sebe”.
“Diamond Princess”
U februaru su naučnici WHO-a bili zabrinuti i zbog Japana. Tada je u februaru putnik koji se iskrcao s kruzera “Diamond Princess” u Hong Kongu bio pozitivan na koronavirus. Na sljedećoj stanici broda u Jokohami potvrđeno je još slučajeva, vlasti su stavile 3.711 ljudi na brodu u karantin.
Rjan je tada rekao novinarima da je potrebno biti oprezan te da ne žele pretjerivati, ali se broj slučajeva preko noći gotovo udvostručio.
“To ne čudi s obzirom na način na koji se provodi istraga. Ako se udvostruči broj slučajeva na brodu u jednom danu, onda nešto nije uredu”, rekao je Rajan na internom sastanku dodavši da je samo mali broj epidemiologa poslan da se bavi tim slučajem.
Interni sastanci
Nekoliko dana kasnije, japanski epidemiolog Kentaro Ivata ukrcao se na kruzer i cijelu situaciju nazvao potpuno haotičnom. Ubrzo nakon toga WHO je objavio da se više od polovine svjetski poznatih slučajeva koronavirusa nalazi izvan Kine na brodu “Diamond Princess”.
“Bilo je sasvim očito da su stvari na kruzeru krenule u lošem smjeru i WHO je trebao nešto reći. Kada je pogrešno oni što rade zemlje, onda u tom slučaju trebamo WHO da to i kaže”, kazao je Lorens Gostin s Univerziteta “Georgetown”.
U WHO-u su zvaničnici na internim sastancima iskazivali svoje nezadovoljstvo i zabrinutost zbog nedostatka informacija iz evropskih država.
Međutim, 8. marta Gebrejesus je na Twitteru objavio da “vlada i narod Italije poduzimaju hrabre korake usmjerene na usporavanje širenja virusa i zaštitu njihove zemlje i svijeta”.
Preporučeno
Tri dana kasnije Gebrejesus je koronavirus proglasio pandemijom rekavši da je to učinio jednim dijelom zbog “alarmantnog nivoa neaktivnosti” što čine određene države koje nije imenovao.
