Posljednjeg dana novembra prošle godine, predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije pročitao je referendumsko pitanje o kojem će se građani izjašnjavati 16. januara.

„Građani se izjašnjavaju o referendumskom pitanju: ‘Da li ste za potvrđivanje akta o promjeni Ustava Republike Srbije, da ili ne’?  A, podsjetiću još jednom, zbog raznih laži koje se objavljuju svih ovih, rekao bih nedjelja, mjeseci, da se promjena Ustava odnosi samo na onaj dio i onaj dio odjeljka koji se tiče uređenja vlasti, odnosno načina izbora sudija i tužilaca“, kazao je Ivica Dačić, predsjednik Narodne skupštine.

Od tada, prošlo je više od mjesec dana. Iako je riječ o naizgled dovoljno vremena da se javnost upozna sa temom i važnošću referenduma, danas, 12 dana pred njegovo održavanje, građani Beograda na pitanje znaju li zbog čega Srbija izlazi na referendum 16. januara, odgovaraju ovako:

“Zbog litijuma ili zbog Rio Tinta , valjda.

“Zbog zakona o eksproprijaciji”.

“Iskreno da kažem, nije mi ništa jasno. Navodno je to zbog pravosuđa. Hvala bogu, nije mi trebalo, pa nisam upućena u to kako pravosuđe funkcioniše”.

“Ne znam na temu čega je referendum”.

“Da se izabere sudija, da ne ide po političkoj liniji”.

“Da ti kažem pošteno, čujem nešto ali pojma nemam”.

Hoće li takav referendum, kome veći dio građana ne zna ni pitanje, a koji se, u dijelu javnosti koji se za njega interesuje, tumači kao važan korak ka djelimičnom osnaživanju nezavisnosti i efikasnosti domaćeg pravosuđa, imati pobjednika?

“Vlast je veoma dobro izabrala, te stoga ima i predstavnike koji su za ovaj referendum i protiv, te stoga u svakom slučaju očigledno će odnijeti pobjedu na narednom referendumu. Ono što mene plaši to je skretanje od teme, mnogo je dezinformacija, građani zaista u ovom trenutku ne znaju da se referendum bavi isključivo pravosuđem, načinom izbora sudija i tužilaca. Nema nikakvog pomena ni Rio Tinta, ni Kosova”, kaže pravnik Milan Antonijević.

Novinar Nedim Sejdinović smatra da predstavnicima vlasti nije naročito stalo da predstojeći referendum uspije, jer čak i u njegovom eventualnom neuspjehu, prepoznaju drugu priliku.

“Da opoziciju recimo optuži, ili ove građanske pokrete, da su oni zapravo podrili ustavne promjene koje su dogovorene jelte dijelom i sa Evropskom unijom, odnosno da optuži opoziciju i svoje oponente da su antievropski raspoloženi”, navodi Sejdinović.

Dio opozicije je uskratio podršku predstojećem referendumu. Venecijanska komisija, tijelo stručnjaka za ustavno pravo Savjeta Evrope, smatra da je većina ranijih ključnih preporuka ispunjena, ali traži i da se smanji rizik od politizacije Visokog savjeta sudstva i Visokog savjeta tužilaca. Struka je podijeljena. A građani – većina njih će, ukoliko na referendum i izađu, po svoj prilici, referendumsko pitanje tada i ugledati – po prvi put, piše N1.