Vlasti su odlučile da se može glasati tokom vikenda u nastojanju da podstaknu izlaznost među 111 miliona glasača i čak su dozvolile elektronsko glasanje. Birališta su otvorena danas i zatvaraju se u nedjelju.
Kremlj želi da ovi parlamentarni izbori, prvi od početka invazije Ukrajine 2022. godine, istaknu javnu podršku ratu i daju privid legitimiteta njegovom djelovanju. Vlasti su nastojale da izbjegnu bilo kakve političke rizike uklanjanjem i najmanjeg znaka neslaganja.
“Vaš izbor i riješenost će još jednom pokazati da milioni ljudi stoje iza naših boraca, da smo mi ujedinjen narod, povezan zajedničkim vrijednostima, istorijskim sjećanjem i ljubavlju prema našoj domovini”, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin pred glasanje.
Glavna partija Kremlja Jedinstvena Rusija će sigurno zadržati svoju ogromnu kontrolu nad donjim domom Parlamenta Državnom Dumom. Nekoliko manjih partija iz “sistemske opozicije” koje glasaju u skladu sa vladom o svim ključnim pitanjima će takođe, kako se očekuje, zadržati svoja poslanička mjesta.
Glasači glasaju na dva odvojena listića, za popunu polovine od 450 mjesta u Dumi, biranjem političkih partija navedenih na listiću. Ostali se biraju u izbornim jedinicama sa jednim mjestom, gdje glasači biraju pojedinačne kandidate.
Liberalnu partiju Jabloko, jedinu registrovanu političku stranku koja se usudila da kritikuje rat, sklonio je iz trke prošlog mjeseca ruski Vrhovni sud, i ona ima samo nekoliko desetina kandidata u trkama u izbornim jedinicama sa jednim mjestom.
Pored toga, neki političari koji su bili protiv rata su uhapšeni ili primorani da pobjegnu u inostranstvo pred izbornu kampanju.
Izbori slijede poslije ljeta tokom koga su ukrajinski napadi dronovima dugog dometa na naftne rafinerije izazvali rasprostranjenu naftnu krizu. Napadnuta su skladišta onlajn maloprodajnih kompanija Valjdberis (Wildberries) i Ozon. Nastala šteta je povećala probleme ruske privrede i približila problem rata milionima ljudi.
Prvi put se na parlamentarnim izborima uključuju i stanovnici ukrajinskih regiona koje je Moskva ilegalno anektirala poslije početka rata. Glasa se takođe na Krimu, crnomorskom poluostrvu koje je Rusija ilegalno pripojila 2014. godine, javljaju svjetski mediji.
Preporučeno
Vlasti u Kijevu osudile su glasanje u oblastima pod ruskom kontrolom kao ilegalno i pozvale su strane vlade i međunarodne organizacije da ne priznaju izbore, upozoravajući Ukrajince da bi učestvovanje u organizovanju izbora u tim oblastima moglo da nosi krivičnu odgovornost.
















