Moldavski ekspert Sergiu Ostaf, stručnjak za demokratizaciju, ljudska prava i bezbjednost, sa 20 godina iskustva u zemljama istočne, smatra da Vladimir Putin drži na oku Moldaviju ne zato što je Kišinjev primarna meta Moskve.

“Već zato što Rusija sanja da iskoristi Moldaviju da stvori dodatne probleme Kijevu i Zapadu u kontekstu rusko-ukrajinskog rata”.

Predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu optužila je 13. februara Rusiju da planira državni udar uz pomoć vojno obučenih građana, kamufliranih u civile, koji će izvoditi „nasilne akcije, maskirani pod protestima takozvane opozicije“, kako bi se iznudila promjena vlasti u Kišinjevu.

Dva dana ranije, sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Aleksij Danilov rekao je da bi čečenski vojnici koji su se borili u Ukrajini mogli da budu poslati u Moldaviju, a predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da Rusija planira državni udar u Kišinjevu u bliskoj budućnosti.

Ostaf razlikuje nekoliko jasnih elemenata, koji ukazuju na pokretanje plana destabilizacije Republike Moldavije.

„Prije svega, vidimo kontekst društveno-političke neizvjesnosti i nezadovoljstva cijenama i životnim standardom, što smanjuje povjerenje društva u vlasti. Drugi važan aspekt je konsolidacija političkih i nepolitičkih aktera koje direktno podržava Rusija na teritoriji Republike Moldavije.

Mobilizovano je i poslovno okruženje blisko Moskvi, onih iz svijeta kriminala i biznisa. Postoji mobilizacija i koherentnost kao po komandi aktera koje podržava Kremlj, direktno ili indirektno“, napominje analitičar.

On ne isključuje nijednu od metoda koje je režim Vladimira Putina često koristio: od propagande do fizičkog nasilja, usmjerenog protiv onih koji smetaju.

„U prošlosti je bilo različitih slučajeva. Jedan broj lidera, poput gradonačelnika Kišinjeva Nikolaja Kostina, umrli su pod sumnjivim okolnostima. Sposobnost Rusije da eliminiše nekonvencionalne ljude je poznata u Kišinjevu, ali i u cijelom postsovjetskog prostora“, kaže Ostaf.

Rusija ima mrežu tajnih agenata i uticaja u Kišinjevu, koje može da mobiliše u bilo kom trenutku. Ekspert smatra da će Rusija sve više računati na različite grupe u državama i regionima sa kojima Moskva odlično sarađuje.

Opšta slika situacije u Republici Moldaviji daje kredibilitet izjavama Maje Sandu, koja je izrazila zabrinutost zbog mogućih nasilnih akcija u cilju sprovođenja državnog udara.

Svi ovi elementi hibridnog ratovanja se sve više sinhronizuju, pa prema tome, visok nivo zabrinutosti u Kišinjevu nije pretjerivanje, smatra analitičar.

„Plan Rusije je ostvariv, ali ne i neizbježan, jer o njemu već razgovaramo i čini se da je donekle osujećen u bliskoj saradnji sa našim partnerima. Vjerovatnoća scenarija se smanjuje, ali ne nestaje“, analizira Ostaf.

„Ne zaboravimo na skladišta municije u Cobasni i druge moldavske resurse koje može da koristi Rusija. Ona želi da stvori haos koji direktno kontroliše Kremlj u blizini Rumunije i Ukrajine“, navodi.

Uprkos društvenim i jezičkim podjelama unutar Republike Moldavije, sve više građana vjeruje u ozbiljnost upozorenja predsjednice Maje Sandu, smatra Sergiu Ostaf.

Mnogi su napustili mirnu i neutralnu poziciju, preuzimajući oštre poruke o budućnosti svoje države. U jesen prošle godine, poruke lidera iz Kišinjeva društvo je vidjelo kroz prizmu unutrašnje političke borbe, podsjeća Ostaf.

Sada, međutim, nakon što je sve više nezavisnih eksperata pokazalo da je društveno-politička stabilnost ugrožena, dobar dio društva je počeo da vjeruje u ove poruke.

Iako poruka o vanrednim situacijama postaje sve vjerodostojnija, postoji borba mišljenja u nizu „komplikovanih regiona” kao što su Gagauzija ili sjeverna Moldavija.

Ekspert preporučuje moldavskim vlastima da izbjegavaju politizaciju poruka o bezbjednosti zemlje.

„Moraju da govore eksperti, specijalisti, a ne samo političari. To su zapravo radile naše ukrajinske kolege. Tamo nije samo Zelenski govorio o bezbjednosnim prijetnjama, već i jedan broj stručnjaka ili nadležnih zvaničnika“.

Takođe, u Republici Moldaviji je potreban niz direktnih informativnih kampanja, „od vrata do vrata“, kako bi se povećao nivo otpornosti na propagandu i destabilizaciju putem medija.

„Ako je Putinov imperijalistički rat blizu naših granica, a zvaničnici Ruske Federacije najavljuju da je sljedeća meta poslije Ukrajine Republika Moldavija, jedino rješenje da se izbjegne ruska okupacija je unija sa Rumunijom“, smatra Mihail Gimpu, nekadašnji predsjednik Moldavije.

Istovremeno, predsjednica Maja Sandu zatražila je od parlamenta da uskoro usvoji nacrte zakona koji imaju za cilj da ojačaju ulogu Službe za informisanje i bezbjednost (SIS) u sprečavanju i suzbijanju unutrašnjih i spoljnih prijetnji po bezbjednost Moldavije.

Istovremeno, Ostaf skreće pažnju na način na koji će se tajnim službama u Kišinjevu dodijeliti povećana ovlašćenja. „U nacrtima zakona javlja se niz problema u vezi sa primjenom povećanih ovlašćenja obavještajnih službi.

Međutim, specijalizovane javne institucije moraju ozbiljnije da se pozabave identifikacijom i neutralizacijom mreža koje je Rusija mobilisala na teritoriji Republike Moldavije, smatra Sergiu Ostaf.

“Mora se mora sprovoditi inteligentno praćenjem finansijskih tokova, identifikovanjem i razbijanjem mobilisanih mreža“, kaže specijalista. “Ruska vojska neće stići do Republike Moldavije. Problemi Kišinjeva su unutar države“.

U intervjuu za Libertatea, ukrajinski vojni analitičar i pukovnik u penziji Oleg Ždanov rekao je da su „snage koje moraju da obezbijede odbranu i bezbjednost Republike Moldavije veoma slabe“, ali, prema ocjenama ukrajinskog specijaliste, Moldaviju ne može da ugrozi nikakav spoljni faktor, već više unutrašnji.

„To je država okružena Ukrajinom i Rumunijom. Ruske snage ne misle da imaju nikakve šanse da dođu tamo ni kopnom, ni morem, ni vazduhom“, rekao je Ždanov i dodao da su problemi Kišinjeva unutar države, a manje van nje. Međutim, on je izrazio zabrinutost zbog lošeg kapaciteta moldavske vojske da se brani od eventualne ofanzive trupa u Pridnjestrovlju.