Video
“Naš cilj je sporazum koji će dvije strane postići o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa. Normalizacija je suštinska u obezbjeđivanju stabilnosti, napretka i bezbjednosti Zapadnog Balkana”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta na upit Glasa Amerike.
Dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, nastavljen je 16. jula u Briselu posle pauze od dvadeset mjeseci. Prekinut je novembra 2018. kada je vlada tadašnjeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja uvela takse od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Razlog za to, prema tvrdnjama tadašnje kosovske vlade, bila je međunarodna kampanja srpskih vlasti koju je vodila sa ciljem povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova, kao i blokiranje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama – poput UNESCO-a i Interpola.
Ukidanje taksi, što je tražila međunarodna zajednica predvođena Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama – a Srbija smatrala uslovom za nastavak dijaloga, djelimično je sprovela vlada premijera Aljbina Kurtija. Međutim, zamjenila ih je recipročnim trgovinskim mjerama prema Srbiji – što je izazvalo razočaranje Sjedinjenih Država.
Nakon izglasavanja nepovjerenja bivšem premijeru Aljbinu Kurtiju, na osnovu odluke Ustavnog suda Kosova i bez raspisivanja izbora, izabrana je vlada Avdulaha Hotija koja je ukinula mjere reciprociteta prema Srbiji – čime su se stekli uslovi za nastavak dijaloga – što se i dogodilo u julu.
Tome je trebalo da prethodi susret Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i glavnog pregovarača srpske strane, sa Hašimom Tačijem koji je u pregovaračkom procesu predstavljao Kosovo – uz posredovanje Ričarda Grenela – specijalnog izaslanika Bijele kuće za dijalog dvije strane.
Susret dvojice državnika, koji je trebalo da se održi 27. juna u Bijeloj kući, nije se dogodio, jer je tri dana prije toga objavljen prijedlog optužnice protiv Tačija koja ga tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Preporučeno
Od tog trenutka kao glavni kosovski pregovarač figurira novoimenovani premijer Avdulah Hoti.
