Video
U danas objavljenom Godišnjem izvještaju partnerskih organizacija Platforme Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednost novinara za 2020. ocjenjuje se da je u 2019. Evropa bila “intenzivno i često opasno bojno polje za slobodu štampe i slobodu izražavanja”.
Platforma Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je u 2019. godini 142 ozbiljne prijetnje slobodi medija uključujući 33 fizička napada na novinare, 17 novih slučajeva pritvaranja i zatvaranja, 43 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja i dva slučaja ubistva.
Zabilježeni slučajevi ukazuju na rastući obrazac zastrašivanja kako bi se ućutkali novinari koji traže hitnu akciju članica Savjeta Evrope na poštovanju suštinske uloge slobodne štampe u demokratskim društvima, ocjenjuje se u izvještaju “Ruke dalje od slobode štampe: Napadi na medije u Evropi ne smiju postati nova normalnost”.
Kako se ističe, izvještaj predstavlja glasan poziv članicama Savjeta Evrope da brzo i odlučno reaguju kako bi se zaustavili napadi na slobodu štampe i kako bi novinari i medijski poslenici mogli da izvještavaju bez straha.
Navodi se i da je politička kontrola informacija sve oštrija i naprednija, a realizuje se kroz državno ili vlasništvo oligarha u medijima, nadzor i ciljane sajber napade, zatvaranje medija i portala koji kritički pišu i sudskim i administrativnim uznemiravanjem novinara i drugih medijskih aktera.
U izvještaju se navodi i da je Platforma proširila svoju bazu podataka tako da sadrži podatke za pet godina.
Zahvaljujući tome, vidi se da se novinari sve više suočavaju sa prijetnjama ne samo po fizičku bezbjednost, nego mnogi od njih trpe napade ili zloupotrebe od državnih zvaničnika, policije ili demonstranata koji prolaze nekažnjeno.
Pored toga, podaci pokazuju pritisak na digitalnu bezbjednost i da je novinarima sve teže da zaštite svoju komunikaciju sa uzbunjivačima i drugim povjerljivim izvorima.
Od 2015. je cilj partnera Platforme, kako se navodi, saradnja sa Savjetom Evrope na promociji dijaloga sa svakom članicom kako bi se osigurali pravni ljekovi za ozbiljna kršenja zakona i obezbijedila efikasna zaštita za pojedince.
“Dijalog može da vodi reformama zakona i regulatornih režima, unapređenju zaštite i nadzornih mehanizama, kao i efikasnijim istragama i gonjenju zločina protiv novinara”, navodi se u izvještaju.
Dalje se navodi da je u 2019. razriješeno 38 slučajeva, uključujuči devet iz 2019, ali su mnogi ostali bez odgovora ili nije bilo efikasne akcije države u kojoj se slučaj napada dogodio.
Preporučeno
Partneri Platforme traže da svih 47 članica Savjeta Evrope sarađuju u punoj mjeri u njenom radu tako što će odmah odgovoriti na svako obavještenje o napadu na medije i preispitati domaća zakonodavstva i prakse kako bi okončali nekažnjivost i stvorili zaista povoljno okruženje za razvoj slobodnih, nezavisnih medija.
