Video
On je videovezom učestvovao na sastanku pravobranilaca država Krimske platforme i predstavnika institucija za ljudska prava na temu „Bitka za ljudska prava. Krim. Ukrajina. Svijet“. Skup je održan dan nakon parlamentarnog samita Krimske platforme, na koji su stigli čelnici parlamenata pedesetak zemalja.
„Danas, u 9. mjesecu, u totalnom ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, moram reći da su se u Evropu, u 21. vijeku, vratili logori smrti“, rekao je Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Dodao je da takvi logori postoje u Rusiji i na okupiranim djelovima Ukrajine.
To je teško vjerovati, to ne ulazi u glavu, ali je činjenica, kazao je i dodao da „u tim logorima Ukrajince brutalno muče, primorani su na glad i nemaju pristup liječenju, a ponekad ih direktno ubijaju“, nastavio je Jermak.
„Aušvic je postao jedan od brojnih simbola nacističkih zločina, a Olenjivka će postati jedan od brojnih simbola zločina rašista“, rekao je, referišući na ukrajinski grad pod okupacijom Rusa, optuženih da su tamo usmrtili brojne ukrajinske vojnike i nazivajući rusku vojsku čestim ukrajinskim nazivom koji kombinuje reči „Rusi“ i „fašisti“.
Jermak je rekao da je svijet upoznat sa ruskim zločinima kroz scene masovnih grobnica u Buči, ali da se one otkrivaju u gotovo svakom oslobođenom ukrajinskom gradu.
„Rusi danas napadima na ključnu infrastrukturu žele da pretvore milione Ukrajinaca u izbjeglice, da ‘oni umru na hladnoći i u mraku'“, zaključio je.
Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec je na skupu naglasio da „nažalost živimo u vremenu kad diplomatija ne igra veliku ulogu, jer Rusija kao zemlja agresor pokazuje da kad imate nuklearno naoružanje i moćnu vojsku, možete da namećete svoja pravila cijelom svijetu“.
Lubinec je dodao da je zbog toga međunarodno humanitarno pravo danas „samo riječ na papiru“, ali zahvalio je tužiocima iz celog sveta koji su učestvovali na skupu i iskazali svoju solidarnost s Ukrajinom i iznosili predloge daljeg zajedničkog djelovanja.
„Rusija se bori protiv demokratskog sveta, a sve je počelo sa Krimom i trajaće dok se tamo ne promjene zastave, dok one ne postanu plave i žute. Demokratski svijet mora da pokaže da ima snagu za pobjedu. Moramo se boriti za ljudska prava, a tu je naša uloga ključna“, rekao je.
Preporučeno
Rezultat skupa je deklaracija, u kojoj su se pravobranitelji između ostalog obavezali da će pozivati zakonodavna tijela svojih država na donošenje zakona i drugih pravnih aktova za zaštitu ljudskih prava i prevenciju njihovog kršenja, uključujući Ukrajince koji trenutno borave na njihovim teritorijama.
