Osim 50 demokratskih senatora, zahtjev menadžera optužbe iz Predstavničkog doma podržalo je i pet republikanskih, među njima i nekadašnji bliski Trampov saveznik Lindzi Grem koji je u posljednji čas promijenio stav.

Na početku današnjeg zasijedanja na kome je bilo predviđeno iznošenje završnih riječi tužioca i odbrane i glasanje po optužbi da je Tramp podsticao na nasilje 6. januara u obraćanju pristalicama neposredno prije nego što su upali u Kongres u trenutku kada su potvrđivani rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Džozef Bajden.

Međutim, vodeći menadžer optužbe, član Predstavničkog doma iz redova demokrata Džejmi Raskin je tražio izdavanje obavezujućeg naloga za najmanje jednog svjedoka – republikanke Džejmi Herera Batler, članice Predstavničkog doma, koja je prva objelodanila detalje telefonskog razgovora između čelnika njene partije u ovom tijelu Kevina Mekartija sa Donaldom Trampom u vrijeme nereda na Kapitolu.

Tom prilikom je bivši predsjednik rekao da demonstranti više brinu o rezultatima izbora, za koje je neosnovano tvrdio da su neregularni, nego Mekarti.

“Pa, Kevine, pretpostavljam da su ovi ljudi više uznemireni zbog izbora od vas”, rekao je Tramp, prenijeli su članovi Predstavničkog doma koji su obaviješteni o detaljima razgovora koji je inicirao Mekarti, prenosi CNN.

Nejasno je da li će Senat pozvati jednog ili više svedoka i kada će glasati o opozivu Trampa. Predstavnički dom ga je opozvao 13. januara, dok je još bio na funkciji.

Tužioci: Ako Tramp ne bude opozvan, 6. januar će biti naša budućnost

Postupak je počeo u utorak kada se Senat izjasnio da je postupak protiv Trampa u skladu sa Ustavom. U srijedu i četvrtak su zastupnici tužbe iznijeli argumente. Oni su tvrdili da je Donald Tramp posijao sjeme za smrtonosni napad na američki Kapitol prije 6. januara lažnim tvrdnjama o krađi predsjedničkih izbora.

“Tramp je prošlog proljeća shvatio da može izgubiti na izborima u novembru i počeo je sijati sjeme bijesa među pristalicama rekavši da može izgubiti samo ako bude pokraden”, rekao je jedan od zastupnika tužbe demokrata Džozef Negus.

Devet menadžera iz redova većinskih demokrata u Predstavničkom domu u sklopu izlaganja optužnice prikazali su niz Trampovih govora u kojima bivši predsjednik poručuje pristalicama da je jedini način da on izgubi ako izborni reuzultati budu namješteni kao i snimke od 6. januara dana kada su Trampove pristalice upale u zgradu Kongresa. Video zapisi napada sa smrtonosnim posljedicama isprepleteni su sa snimcima Trampovog govora dok se obraćao okupljenim pristalicama samo nekoliko trenutaka prije nego što su krenuli na Kongres.

“Borimo se pakleno”, čuje se kako predsjednik Tramp govori na mitingu. “Idemo na Kapitol”, rekao je u drugom trenutku.

Na snimcima se vidi kako se Trampove pristalice sukobljavaju sa policijom i provaljuju ulazna vrata.

“Ako to nije prekršaj za opoziv, onda ništa drugo nije”, kazao je Džejmi Raskin.

On je kritikovao argument odbrane koji se po njegovim riječima svodi da “ako u posljednjih nekoliko nedjelja na vlasti počinite nezakonit prekršaj, to možete da uradite nekažnjeno”, ističe Raskin.

“Ako prihvatimo ovaj radikalni argument koji advokati predsjednika Trampa zastupaju, rizikujemo da 6. januar postane naša budućnost”, dodao je Raskin.

Trampova odbrana: Politička osveta demokrata
U petak je Trampova odbrana iznijela argumente kvalifikujući optužnicu kao “očito neustavnu” osvetu demokrata.

Šef Trampovog pravnog tima Brus Kastor kazao je da je suđenje inicirano u cilju sprečavanja bivšeg predsjednika da se ponovo kandiduje za tu funkciju.

“Zaista smo ovdje jer većina u Predstavničkom domu u budućnosti ne želi da se suoči sa Donaldom Trampom kao političkim rivalom. To je pravi razlog što smo ovdje i zato moraju da preskoče pravnu prepreku, koju inače ne mogu da zaobiđu”, smatra Kastor.

Oni su tvrdili da Tramp nije podstakao upad pristalica u zgradu Kongresa SAD 6. Januara. Advokat Majkl van der Vin rekao je da je suđenje “ustavna kultura otkazivanja” demokrata koji pokušavaju da zadrže vlast.

Advokati su ponovili i da Trampa štiti pravo na slobodu govora i da nije namjeravao da inicira smrtonosni upad u kome je poginulo pet ljudi, među njima i jedan policajac. Dodali su da je ovo “politički lov na vještice” i da proces nije validan jer Tramp više nije na funkciji.

Većina republikanaca protiv Trampovog opoziva

Iako su kritikovali nasilje na Kapitolu 6. januara i ističu da su argumenti tužbe uvjerljiviji nego nastup odbrane, većina republikanaca je najavila da će glasati protiv Trampovog opoziva.

Da bi Senat osudio Trampa potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se pridruži 50 demokrata prilikom glasanja, što je, kako se procjenjuje, malo vjerovatno.

Na sjednici krajem januara, 45 od 50 republikanskih senatora je glasalo da je proces neustavan, dok je samo pet podržalo inicijativu demokrata za pokretanje postupka u tom tijelu.

Čak i ako bude osuđen, Tramp se neće suočiti sa neposrednom kaznom s obzirom da mu je istekao mandat. Ukoliko bude osuđen, Senat bi sa prostom većinom glasova mogao da mu zabrani kandidovanje na javnu funkciju u budućnosti. Imajući u vidu da republikanci i demokrate imaju podjednak broj senatora, potpredsjednica SAD Kamala Haris bi imala odlučujući glas u zabrani Trampu.

Tramp jedini predsjednik sa dva opoziva

Tramp je jedini američki predsjednik u istoriji koji je dva puta opozvan u Predstavničkom domu i jedan od samo trojice kome je jednom uskraćeno povjerenje u tom tijelu.

To se desilo prvi put demokrati Endru Džonsonu koji je preuzeo vlast nakon ubistva Abrahama Linkolna optuženom u Predstavničkom domu 1868. za nelegalnu smjenu uticajnog ratnog sekretara Edvina Stentona.

No, Senatu je nedostajao samo jedan glas za Džonsonovu smjenu, ali ga njegove demokrate nijesu predložile kao kandidata na novim izborima, dok je Stenton zadržao funkciju. Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca opozvao je 1998. demokratskog predsjednika Bila Klintona po optužbi da je lagao pod zakletvom i opstruisao pravdu u vezi sa seksualnim odnosom sa stažistkinjom Monikom Levinski. Međutim, Senat pod kontrolom demokrata nije podržao njegovu smjenu.

Republikanski predsjednik Ričard Nikson podnio je ostavku 1974. prije nego što je uopšte došlo do glasanja o njegovom opozivu zbog afere “Votergejt”.