Video
Analitičar Siniša Vuković, koji predaje upravljanje konfliktima i globalnu politiku na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, opisuje je kao pokušaj ometanja demokratskog procesa, od strane grupe ljudi zavedene dezinformacijama.
“Vidjelo se se da se radi o grupi ljudi koji su tu došli sa ciljem da ometaju rad Kongresa, da ometaju potvrđivanje izbora Džoa Bajdena za predsjednika SAD. Međutim svi koji upućuju na puč… možda je to jedna prenaglašena kategorija, jer ipak se vidi da se radilo o jednoj neorganizovanoj, mogu slobodno reći “rulji” ljudi koja čak i upadom u Kongres nije znala šta dalje da radi.
Situacija je bila krajnje haotična, neprihvatljiva, nedemokratska, sve na šta ova sredina nije navikla i samim tim takve reakcije i čak paralele”, kaže za Glas Amerike Vuković.
Predsjednik Tramp pozvao je pristalice na šetnju do Kapitola iako je bilo sasvim izvjesno da će Kongres potvrditi pobjedu novoizabranog predsjednika Bajdena. Šta je bio Trampov krajnji cilj kada je uputio taj poziv?
“Njegov cilj je bio da ometa proces, da bude uzurpator procesa, jer na taj način skreće pažnju na sebe, silazeći sa pozicije predsjednika on vjerovatno očekuje da zadrži podršku unutar prije svega partije a posebno onih najradikalnijih elemenata koji su veoma motivisani da pruže podršku narativu koji je on plasirao sve ovo vrijeme.
Njegova želja za kontrolom moći i kontrolom partije je ono što ga je podstaklo da amplifikuje narativ o pokradenim izborima, o izborima koji nijesu bili fer, nedemokratski i slično, i to je ono što je pokrenulo sve ove ljude da mu vjeruju. U Americi postoji ogroman broj ljudi koji zaista prihvata takve teorije zavjere, i posljedice takvog povjerenja su se vidjele u srijedu uveče”, navodi Vuković.
Upad u zgradu Kapitola bio je samo kulminacija napete situacije koja je započela mjesecima prije novembarskih izbora. Predsjednik Tramp još u aprilu je počeo da pominje mogućnost da će doći do krađe glasova. Taj narativ je nastavio sve do ove nedjelje, iako su tužbe njegovih advokata odbacili sudovi država i sa republikanskim i demokratskim vlastima, a na kraju i sam Vrhovni sud.
Situaciju su, prema ocjenama analitičara, pogoršale društvene mreže i različiti konzervativni i desničarski portali sa margina, sa kojih su se neprovjerene informacije i teorije širile i prelile u američki mejnstrim.
“Američki sistem je doživio krizu upravo zbog toga što se određene cjeline u Americi, određene društvene zajednice su bile prepuštene skupljanju informacija sa različitih strana koje nijesu bile provjerene, koje su bile bazirane na teorijama zavjere, koje su bile bazirane na poluinformacijama, manipulisanim informacijama i samim tim oni su postajali skloniji manipulacijama i na političkom nivou, ovo su posljedice svega toga”, konstatuje Vuković.
Donald Tramp je priznao poraz i obećao da će se posvetiti mirnoj tranziciji, ali se postavlja pitanje – da li je politička kriza u Americi zaista završena?
“Veliki je rizik da išta preduzme”, kaže Siniša Vuković. “Pogotovo jer je počeo da gubi podršku i unutar Republikanske partije i to je ono što mijenja situaciju u velikoj mjeri. On je do sada očekivao bezrezervnu podšku svojih saboraca iz Republikanske partije, koji su mu je i pružali, i tolerisali njegov narativ, njegove agresivne retoričke ispade po pitanju demokratičnosti izbornog sistema, povjerenja u institucije sistema i slično.
U noći poslije nereda su se stvari već promijenile. Nažalost, neki republikanci su tek sada uvidjeli opasnost davanja podrške takvom narativu, i prihvatili da tranzicija mora teći glatko, mora se završiti kako se očekuje, tako da ne vidim da Tramp ima manevarskog prostora da napravi nešto radikalnije od ovog u srijedu.
Treba sačekati naredne dvije sedmice šta sve njima može pasti na pamet, ali je činjenica da je i dalje veliki broj ljudi spreman da slijedi ovakvu naraciju koja ih može podstaći da prave ovakav vid nereda i ovakvo urušavanje sistema u cjelosti”.
Ubrzo poslije nereda u Vašingtonu, demokratski političari ali i neke njihove republikanske kolege, otvorili su mogućnost pokretanja procedure smjene predsjednika, predviđene 25. amandmanom američkog Ustava. Siniša Vuković kaže da je to teorijski moguće ali da možda nije praktično pošto je do isteka Trampovog mandata ostalo manje od dvije nedjelje, iako neki političari vjeruju da predsjednik nije kadar da vodi zemlju ni u tom periodu.
“Međutim, prije će se snage u Kongresu i njegovom kabinetu fokusirati da dozvole mirnu tranziciju i da administracija Džo Bajdena stupi na dužnost nego što će trošiti energiju da njega skinu s vlasti jer to je dug proces, često i haotičan, može biti nepredvidiv kao što i u prethodnom pokušaju da se Tramp smijeni”, podsjeća vašingtonski analitičar.
Pobjedama dvojice demokratskih kandidata u Džordžiji, demokrate su dobile većinu u oba doma Kongresa i novi predsjednik Bajden će lakše moći da sprovodi svoje ciljeve u zakonodavstvu. Ipak, moraće da upravlja zemljom čiji milioni građana vjeruju da su izbori “ukradeni” od predsjednika Trampa i riješi problem dubokih podjela.
“Džo Bajden i njegova administracija to ne mogu uraditi sami. Džo Bajden i njegova administracija to ne mogu uraditi čak ni samo uz pomoć Demokratske partije, ono što je njima neophodno je pomoć Republikanske partije.”
Novoizabrani predsjednik SAD Džo Bajden osudio je upad u zgradu Kongresa kao pobunu u Delaveru 6. januara 2021.
Bajdenov posao biće težak ako republikanski lideri budu insistirali na produbljivanju podjela, dodaje.
“Međutim, ono što čujemo ubrzo nakon nedavnih nereda je da se većina republikanskih lidera otrijeznila i razumije opasnost koju nastavak ovakvog narativa, pristupa problemu može izazvati po institucije sistema i moje iskreno uvjerenje je da ako su ozbiljni u tome što pričaju ovih dana, republikanci mogu na neki način djelovati kao smirujući faktor koliko god to paradoksalno zvučalo jer oni su ti koji imaju najveću odgovornost prema svom biračkom tijelu.”
Iako su se neki republikanski lideri poslije nedavnog nasilja distancirali od predsjednika i osudili ponašanje njegovih pristalica, prema brojnim ocjenama takva reakcija je veoma zakasnila. Šta će biti sa njegovom strankom poslije Trampovog burnog mandata? Vuković kaže da Republikanska partija već odavno prolazi kroz krizu identiteta.
“To više nije partija Abrahama Linkolna, republikanskih lidera s kraja 19. vijeka i početka 20. vijeka, čak ni partija Niksona i njegovih nasljednika. To je Republikanska partija koja je otišla mnogo više udesno, prihvatila određene narative koji joj nikad nijesu bili skloni, koji flertuju sa određenim dozama rasizma, ksenofobije, šovinizma i slično.
Ta kriza političkog identiteta će morati da prođe jednu dubinsku katarzu, promjenu i kristalisanje. Nije isključeno da možda dođe do cijepanja partije, to je najekstreminiji scenario. Iskreno, po svim analizama koje sam gledao, više vidim da će partiju preuzeti onaj tradicionalniji kadar od ovog radikalnog, konzervativnog kadra koji je na čelu, i možda vratiti Republikansku partiju na ono kakva je bila krajem 1980-ih za vrijeme Ronalda Regana, i početkom 90-ih za vrijeme Džordža Buša starijeg.”
Poslije nereda u Vašingtonu, počele su da stižu reakcije iz svijeta – brojni izrazi zabrinutosti i pozivi na mir ali i pojedine cinične ocjene da Amerika više nije uzor demokratije u svijetu.
Siniša Vuković kaže da svaka demokratija mora da ozbiljno shvati poruku događaja u Vašingtonu.
“Ja se iskreno nadam da će Amerika veoma brzo izaći iz ove institucionalne krize u kojoj se trenutno nalazi i samim tim njen kredibilitet neće biti mnogo narušen ali poslata je poruka da nijedan sistem, čak ni najkonsolidovanija demokratija, nije imun na unutrašnje šokove, i to je jedno veoma važno saznanje – spoznaja da se nikada ne treba opuštati u jačanju institucija sistema jer povjerenje u njih uvek treba zasluživati…
Svaka demokratija mora ozbiljno da shvati poruku događaja u Vašingtonu ovih dana, da ozbiljno shvati potrebu da informiše javnost, povrati povjerenje građana. Svaka demokratija ima podjele i bazirana je na podjelama ali ne treba da dozvoli da jedna strana u tim podjelama bude anti-institucionalna, koja želi da revolucionarno promijeni stanje u sistemu kao što se dogodilo u Americi u srijedu.
Srećom, to je grupa marginalna u odnosu na većinsko raspoloženje u Americi i zato kažem – mislim da će Amerika veoma brzo izaći iz ove krize”, navodi on.
Predsjednik Tramp mogao je da završi svoj mandat stavljanjem naglaska na svoja nesumnjiva ekonomska i spoljnopolitička dostignuća. Umjesto toga, izabrao je destruktivan način da završi svoju predsjedničku priču.
“Ovo je samo kraj kraja”, kaže Siniša Vuković.
“Početak kraja bio je sa njegovim gubitkom na izborima i svim što je slijedilo poslije toga. Iskreno, moramo da primijetimo da njegov poraz nije bio tako dramatičan kao što se očekivalo. Desilo se nešto što je mnogima bilo iznenađujuće, a to je da Trampa podrži više glasača nego što je podržalo Baraka Obamu, oba puta kada je biran za predsjednika.
Dakle, vjerovatno zaveden određenim shvatanjem podrške javnog mnjenja koju je dobio na tim izborima, nije želio lako da se preda i prihvati poraz. Kao neko ko se bavi međunarodnim pregovorima i pročitao sam njegovu knjigu o pregovorima, koju je napisao neko drugi u njegovo ime, vidi se da je on sklon tipu pregovaranja i komunikacije koja je bazirana na velikoj agresivnosti i oštroj kritici, dakle nije mu strana eskalacija i ovo je samo jedan od tih način da eskalira situaciju kako bi vidio do koje mjere je suprotna strana spremna da ide.
Ono što mu ne ide na ruku je činjenica da je ovo ipak konsolidovan sistem, koji je u stanju da amortizuje čak i te ekstremne manifestacije nezadovoljstva, tako da je ono što će ostati upamćeno neredi, jedna doza haosa i nepovjerenja koja se stvorila u instituciju predsjednika SAD, Bijelu kuću, cjelokupni američki sistem.
Preporučeno
Ali, nadam se da, sa dolaskom nove administracije, te stvari će biti samo jedna stavka u knjigama istorije”, kaže na kraju razgovora za Glas Amerike Siniša Vuković.
